"Nasuprot strepnjama i strahovima, hrvatski prehrambeni sektor trebao bi biti puno optimističniji i dobro se pripremiti za ulazak u EU, jer najsposobnije kompanije ne samo da će preživjeti, nego će i značajno napredovati", rekao je Verheage.
Po njegovu mišljenju, na prostranom europskom tržištu ima dovoljno mjesta za sposobne prehrambene kompanije, a kao posebnu prednost istaknuo je mogućnost povoljnije nabave sirovina. "Kao kupci sirovina iz primarne poljoprivredne proizvodnje, s pravom očekujete kvalitetu i povoljnu cijenu, a ne nađete li to u svojoj zemlji, kao članica EU-a moći ćete je nabaviti bez carina i kvota iz drugih zemalja Unije", kaže Verhaege. Prehrambena industrija, kako je naglasio, ne smije ovisiti o monopolu na sirovine iz poljoprivrede na lokalnom tržištu, kao što je to sada u Hrvatskoj. "Kad se granice otvore s tim je gotovo. Pogonska sila za prehrambenu industriju nisu sirovine, nego tržišna potražnja", ističe Verhaege.
Belgijski stručnjak preporuča uvođenje europske regulative u poljoprivredu i prehrambenu industriju i prije no što Hrvatska postane članica EU-a, smatrajući da bi to bila velika pomoć hrvatskim prehrambenim tvrtkama u njihovim izvoznim poslovima.
Odgovarajući na upit kakve su perspektive hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije, s obzirom na šest puta manju vrijednost proizvodnje po radniku u Hrvatskoj u odnosu na EU (240: 40 tisuća eura godišnje), Verhaege ističe da će pritisak konkurencije najvjerojatnije osigurati rast proizvodnje po zaposlenom, a s druge strane, očekuje da će povećana potražnja građana povećati dodanu vrijednost u prehrambenom sektoru.
(Hina) xduk yds