DEN HAAG, 17. svibnja 2004. (Hina) - Prvog dana rasprave o žalbi na presudu bivšem političkom čelniku Hrvata u srednjoj Bosni Dariju Kordiću i bivšem zapovjedniku viteške brigade HVO-a Mariju Čerkezu, na kojem su argumente iznosili
Kordićevi branitelji, u sudnici Haškog suda (ICTY) u ponedjeljak je najviše spominjano ime generala Tihomira Blaškića, zapovjednika HVO-a u srednjoj Bosni u razdoblju 1992.-94. kada su počinjeni ratni zločini za koje se terete Kordić i Čerkez.
DEN HAAG, 17. svibnja 2004. (Hina) - Prvog dana rasprave o žalbi na
presudu bivšem političkom čelniku Hrvata u srednjoj Bosni Dariju
Kordiću i bivšem zapovjedniku viteške brigade HVO-a Mariju Čerkezu, na
kojem su argumente iznosili Kordićevi branitelji, u sudnici Haškog
suda (ICTY) u ponedjeljak je najviše spominjano ime generala Tihomira
Blaškića, zapovjednika HVO-a u srednjoj Bosni u razdoblju 1992.-94.
kada su počinjeni ratni zločini za koje se terete Kordić i Čerkez.#L#
Zbog kampanje progona Bošnjaka u Lašvanskoj dolini, koja je
kulminirala ubojstvom 116 civila, uključujući žene i djecu, u Ahmićima
16. travnja 1993., ICTY je Kordića osudio na 25, Čerkeza na 15, a
Blaškića ranije na 45 godina zatvora.
Kordićevi branitelji u tolikoj su mjeri spominjali Blaškića u
amnestirajućem kontekstu po svog klijenta da im je tužitelj Norman
Farrell u odgovoru na njihove argumente, s dozom ironije predložio da
ga pozovu za svjedoka.
Američki odvjetnik Stephen Sayers suđenje je ocjenio nepravičnim za
Kordića, najviše zbog toga što su tužitelji zatajili neke oslobađajuće
dokaze, kao što je Blaškićevo svjedočenje sa zatvorene sjednice prema
kojem "Kordić nije imao ulogu u zapovjednom lancu HVO-a niti mu je bio
nadređen".
Sayers je također istaknuo da je zapovjed za napad na Ahmiće,
ubijanje vojno sposobnih muškaraca, izgon civila i paljenje kuća,
potpisao Blaškić, iako je presudom utvrđeno da je "takva zapovjed bila
nemoguća bez političkog odobrenja" Kordića koji je opisan kao
"gospodar života i smrti u Lašvanskoj dolini".
Tužitelj Farrell kazao je kako optužba te dokaze nije obznanila jer
je mjerodavno pravo za zatvorene sjednice tada bilo drugačije,
dodajući i da je Blaškić u žalbenom postupku promijenio stajalište o
Kordićevoj ulozi.
"Blaškić je tvrdnje da Kordić nije imao ništa s vojnim operacijama
promijenio u žalbenom postupku, pa bi ga trebalo pozvati za svjedoka
da to razjasni", preporučio je Farrell braniteljima.
Upozorio ih je kako nisu tražili da se te oslobađajuće materijale
uvrsti u spis, pa žalbeno vijeće o njihovoj vrijednosti neće moći
prosuđivati. Za ostale zatajene dokaze kazao je kako je tužiteljstvo
procijenilo ili da nisu oslobađajuće naravi ili da nisu pouzdani, pa
smatra da za obranu nije bilo materijalne štete.
Branitelj Turner Smith analizirao je činjenična utvrđenja presude
ukazujući na niz propusta, od toga da se Kordića proglasilo krivim za
neke zločine za koje nije ni optužen do toga da nije utvrđeno je li
se, izuzev napada na Ahmiće, radilo o legitimnim vojnim operacijama
HVO-a protiv Armije BiH u uvjetima nadmoći bošnjačkih snaga.
"Središnje je pitanje materijalnih dokaza jesu li to bile legitimne
vojne operacije i napadi na Armiju BiH, a središnje pravno pitanje,
ako su to bile legitimne operacije, onda nema ratnih zločina ni
progona", rekao je Smith.
Naglasio je da su od lipnja 1993. Bošnjaci kontrolirali sve općine u
srednjoj Bosni izuzev par džepova hrvatskog otpora, te da su Hrvati
nakon teške zime 1993/94. došli na rub potpunog poraza i da ih je
spasio Washingtonski sporazum.
"Nelogično je da Hrvati kao manjina vrše progon većinskog bošnjačkog
stanovništva", rekao je Smith i dodao kako je jedan od većih
nedostataka presude što Kordiću nije utvrđena namjera za počinjenje
kaznenog djela (mens rea).
Kordiću, po njemu, nije dokazano ni sudjelovanje u udruženom
zločinačkom pothvatu, niti važnija uloga u vrhu vlasti HR Herceg
Bosne, čiji je bio potpredsjednik. Smith je citirao i transkripte iz
ureda predsjednika RH Franje Tuđmana, dokazujući da se Herceg Bosna
nije namjeravala otcijepiti od BiH. "Tuđman im je 27. prosinca 1991.
rekao da pregovaraju s Bošnjacima, a ne da se pokušaju otcijepiti
silom".
Treći Kordićev odvjetnik Mitko Naumovski ustvrdio je kako njihov
branjenik nije imao "nikakve administrativne ni vojne ovlasti već je
bio političar koji je prerastao u narodnog tribuna Lašvanske doline".
Administrativne ovlasti u Lašvanskoj dolini, po njemu je imao Ante
Valenta, zamjenik premijera HZ HB, a vojne Blaškić.
Baveći se dijelom presude kojim je utvrđena odgovornost Kordića za
napade na bošnjačka sela u općini Kiseljak, Naumovski je kazao kako je
zbog blokade bilo nemoguće da Kordić dođe do Kiseljaka i da se zna
kako je tamo vojni zapovjednik bio Ivica Rajić, također haški
optuženik koji u pritvoru čeka suđenje.
Rasprava o žalbi nastavlja se u utorak kada će argumente iznositi
Čerkezovi branitelji Božidar Kovačić i Goran Mikuličić.
(Hina) xdh ydv
(Hina) xdh ydv