DEN HAAG/ZAGREB,19. travnja 2004.(Hina) - Žalbeno vijeće Haškog suda (ICTY) u ponedjeljak je ublažilo kaznu bivšem generalu bosanskih Srba Radislavu Krstiću s 46 na 35 godina zatvora zbog genocida nad Bošnjacima u Srebrenici 1995.,
preinačivši kvalifikaciju njegove kaznene odgovornosti s počinitelja na "pomagača" u zločinu.
DEN HAAG/ZAGREB,19. travnja 2004.(Hina) - Žalbeno vijeće Haškog suda
(ICTY) u ponedjeljak je ublažilo kaznu bivšem generalu bosanskih Srba
Radislavu Krstiću s 46 na 35 godina zatvora zbog genocida nad
Bošnjacima u Srebrenici 1995., preinačivši kvalifikaciju njegove
kaznene odgovornosti s počinitelja na "pomagača" u zločinu.#L#
U pravomoćnoj presudi Krstiću, Žalbeno vijeće "nedvosmisleno je
utvrdilo da su snage bosanskih Srba izvršile genocid" nakon zauzimanja
Srebrenice 11. srpnja 1995., kada su likvidirale između 7.000 i 8.000
bošnjačkih muškaraca a žene i djecu protjerale.
General Krstić (55) je u srpnju 1995. bio zapovjednik Drinskog korpusa
VRS, no Žalbeno veće je zaključilo da Krstić nije dijelio "genocidnu
namjeru" nekih članova glavnog stožera VRS već je taj "udruženi
zločinački pothvat" pomagao i podržavao, dopustivši da se "ljudstvo i
tehnika Drinskog korpusa uporabi u počinjenju tog kaznenog djela".
"Žalbeno vijeće je jednoglasno zaključilo da je u Srebrenici počinjen
genocid jer je postojala genocidna namjera pojedinaca iz glavnog
stožera Vojske Republike Srpske da se uništi dio etničke skupine
Bošnjaka. Ubijanje je počinjeno s genocidnom namjerom, organizirano je
i nadzirano od nekih članova glavnog stožera VRS", rekao je
predsjedavajući Žalbenog vijeća, sudac Theodor Meron, koji je ujedno i
predsjednik ICTY-a.
Cilj "genocidnog pothvata" bilo je istrebljenje 40.000 Bošnjaka koji
su živjeli u Srebrenici, navodi se u presudi, te ističe specifičan
značaj uklanjanja te posljednje bošnjačke enklave u Podrinju za
uspostavu održivog srpskog teritorija u BiH i spajanja sa Srbijom.
"Žalbeno vijeće naziva masakr u Srebrenici njegovim pravim imenom
-genocid (...), oni koji su za njega odgovorni nosit će taj žig",
navodi se u presudi Žalbenog vijeća.
Prvostupanjsko vijeće je u kolovozu 2002. Krstića osudilo na 46 godina
zatvora kao počinitelja genocida i zločina protiv čovječnosti, dok
inkriminacija za "pomaganje i podržavanje genocida" nije postojala u
optužnici. Na presudu se žalila obrana, tražeći ukidanje presude za
genocid i smanjenje kazne na 20 godina dok je optužba tražila kaznu
doživotnog zatvora.
Presuda Krstiću je pravomoćna i konačna, a u kaznu će mu se uračunati
vrijeme provedeno u pritvoru ICTY-a od 2. prosinca 1998.
U pritvoru ostaje do prebacivanja u zemlju gdje će služiti kaznu.
Suđenje je trajalo od 13. ožujka 2000. do 29. lipnja 2001.
Odluka Žalbenog vijeća od izuzetnog je značaja jer je Krstić jedini
optuženi kojeg je ICTY do sada proglasio krivim za genocid u BiH.
Izravno će utjecati na presude u postupcima protiv drugih optuženih za
genocid u BiH, bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana
Miloševića, bivšeg čelnika RS Momčila Krajišnika i drugih.
(Hina) xdh ysb
(Hina) xdh ysb