NOVI ZAKON O MEDIJIMA NA SNAZI OD 18. SVIBNJA

ZAGREB, 16. svibnja 2004. (Hina) - Novi Zakon o medijima stupa na snagu u utorak 18. svibnja, osmog dana od objave u Narodnim novinama.#L# Taj je Zakon donesen umjesto istoimenog zakona koji je ukinuo Ustavni sud jer nije donesen potrebnom natpolovičnom većinom glasova svih zastupnika. Ustavni rok za donošenje novog zakona bio je 30. travanj, kada ga je Sabor i usvojio, ovoga puta potrebnom većinom. Ukinuti Zakon o medijima bio je podloga i za donošenje novoga, ali ponovno odlučivanje o njemu iskorišteno je za više tehničkih i nekoliko sadržajnih izmjena. Osobitu pozornost javnosti izazvale su promjene vezane uz koncentraciju vlasništva u medijima i obavezu novinara da po nalogu suda otkrije izvor informacije. U vezi odredbe o javnosti vlasništva i koncentraciji najprije su se medijski stručnjaci i Hrvatsko novinarsko društvo protivili što se iz zakona izbacuje odredba o ograničenju koncentracije dnevnih ili tjednih novina. Umjesto ranije odredbe koja je, po tvrdnji predlagatelja, bila neprovediva i nejasna, predložena je nova formulacija i u zakonski prijedlog tada je ugrađena odredba da nakon provedbe koncentracije poduzetnika njihovi tržišni udjeli ne smiju prelaziti 40 posto ukupno prodane naklade općeinformativnih dnevnika, odnosno tjednika. Protiv takve formulacije, koja je u Saboru prihvaćena, bili su Uprava i novinari Slobodne Dalmacije, uvjereni da se ta odredba mijenja kako bi se spriječila prodaja tog dnevnika Europapress holdingu. Odredbe o odavanju izvora po nalogu suda dio medija proglasio je pokušajem vlasti da ukine istraživačko novinarstvo. Prema novom Zakonu, sud novinaru može naložiti da otkrije izvor informacije samo na temelju zahtjeva Državnog odvjetništva, kada je to u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti i zaštite zdravlja. Preduvjeti za takav nalog su i da ne postoji drugi razuman način da se otkriju podaci o izvoru informacije, te da na zakonu osnovan interes za otkrivanje podataka prevladava nad zaštitom izvora informacije. Državni tajnik u ministarstvu kulture Jadran Antolović smatra da je ta odredba važna zbog općeg svjetskog antiterorističkog pokreta, a ne radi ukidanja istraživačkog novinarstva. Potkrijepio je to i podatakom da za neizvršavanje sudskog naloga o odavanju izvora nema sankcije i da novinar po sudskom nalogu može, ali i ne mora odati izvor. Novost je i da je nakladnik dužan sa svakom osobom od koje naručuje novinarski prilog prethodno zaključiti ugovor u skladu s propisima i statutom medija. Ugovorom se uređuju i autorska prava. Osim najrazličitijih vrsta novinarskih formi u različitim medijima, novinarskim se prilogom smatra i redaktura, fotografija, fotovijest, fotoreportaža, fotomontaža i fotokarikatura. O tim je ugovorima nakladnik dužan voditi posebnu evidenciju. Novinarski nakladnik mora prijaviti izdavanje tiska u Upisnik i to ne kao do sada Ministarstvu kuture, već Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Novost je i da se među podacima i dokumentima za upis više ne traže programske osnove medija, ali mediji svake godine moraju prijavljivati tržišne udjele koje su ostvarili na tržištu čitatelja, gledatelja i slušatelja. Iako se nije osobito svidjela zastupnicima, u Zakon je ugrađena odredba po kojoj nema povrede privatnosti ako u pogledu informacije opravdani javni interes prevladava nad zaštitom privatnosti. Radi poticanja pluralizma i raznovrsnosti medija država će poticati proizvodnju i objavljivanje određenih programskih sadržaja. Državne potpore dodjeljivat će se godišnje na temelju javnog natječaja. Zakonom su precizirane i odredbe o pravu na dostupnost javnim informacijama u odnosu na novinare i neke odredbe o objavi ispravka. (Hina) xggrb yso