ANKARA, 5. svibnja 2004. (Hina) - Turski parlament nastavio je u srijedu raspravu o izmjenama ovdašnjeg ustava kojim se nastoji smanjiti utjecaj vojnog vrha na sveukupni politički i društveni život zemlje te prilagoditi ustav
standardima i zakonodavstvu Europske unije.
ANKARA, 5. svibnja 2004. (Hina) - Turski parlament nastavio je u
srijedu raspravu o izmjenama ovdašnjeg ustava kojim se nastoji
smanjiti utjecaj vojnog vrha na sveukupni politički i društveni život
zemlje te prilagoditi ustav standardima i zakonodavstvu Europske
unije.#L#
Iako su vodeći listovi, poput Hurriyeta i Milliyeta, najavljivali
donošenje ustavnih promjena po kratkom postupku, što se očekivalo već
danas, sada bi se, po svemu sudeći, razmatranje spornih članaka
najvišeg zakonodavnog akta moglo produžiti čak na više tjedana, a
možda i mjeseci.
Ističe se da je riječ o vrlo složenom postupku kojim se želi
onemogućiti bilo koji pokušaj ugrožavanja sekularističkog ustrojstva
zemlje. Glavnu brigu o tome vodilo je dosad neprikosnoveno Vijeće
nacionalne sigurnosti (DGM), u kojem su glavnu riječ imali turski
generali.
Europska unija (EU), uključujući i Europski sud za ljudska prava,
bila je odlučno protiv nazočnosti vojske u političkom i javnom životu
zemlje. Bruxelles je jasno stavio do znanja vladi premijera Recepa
Tayyipa Erdogana da samo stavljanje vojske na margine turskog
političkog života može u prosincu ove godine otvoriti vrata
pregovorima o priključenju Turske EU.
Prema predloženim ustavnim izmjenama, DGM bi trebali zamijeniti
posebni sudovi koji bi trajno brinuli o očuvanju temeljnih Ataturkovih
načela na kojima počiva svjetovna turska republika.Vojna potrošnja bit
će maksimalno transparentna. Brigu o tome trebao bi voditi buduće
Vrhovno vijeće za javne račune, koje će zamijeniti dosadašnju ulogu
Turskih vojnih snaga (TSK).
Prema nekim naznakama, najžešća rasprava bi se mogla voditi oko
Institucije za visoko školstvo (Y?K). To tijelo s vrlo širokim
ovlastima brine o profiliranju sveučilišnog obrazovanja, te njegovu
znanstvenom i moralnom usmjerenju. Predstavnici vojske u tom tijelu
potaknuli su zabranu nošenja vjerskih obilježja, poput marama, na
ovdašnjim fakultetima.
Izmjenama ustava trebala bi se ozakoniti puna ravnopravnost muškaraca
i žena, te također i formalno ukinuti smrtna kazna. Ta najteža kaznena
mjera nije izvršena u Turskoj još od 1985.
Predviđa se i puna sloboda tiska, po najvišim svjetskim standardima,
te ukidanje prava na konfisciranje listova i publikacija. Na taj
način, trebala bi se ukinuti i dosadašnja praksa praćenja informacija
svih medija, koja je uključivala i česte zabrane emitiranja programa
tv postaja, te izlaženja listova i časopisa.
Maksimalna sloboda medija i slobode izražavanja, uz jačanje
odgovornosti za pisanu riječ, moglo bi pomoći stotinama zatočenika da
iziđu iz kaznionica. Prema nekim naznakama, brisanje spornih članaka
dosadašnjeg ustava moglo bi pomoći puštanju na slobodu i Leyle Zane
(predlagana za Nobelovu nagradu za mir) i drugih kurdskih zatočenika.
To bi moglo dovesti i do preispitivanja doživotne kazne zatvora koja
je izrečena vođi Kurdske radničke stranke (PKK) Abdullahu Ocalanu -
Apou.
(Hina) xsk ybr
(Hina) xsk ybr