ZAGREB, 28. travnja 2004. (Hina) - Ustavni sud ukinuo je danas Izmjene i dopune Zakona o trgovini iz listopada prošle godine kojima je bio zabranjen rad trgovina nedjeljom.
ZAGREB, 28. travnja 2004. (Hina) - Ustavni sud ukinuo je danas Izmjene
i dopune Zakona o trgovini iz listopada prošle godine kojima je bio
zabranjen rad trgovina nedjeljom.#L#
Za ukidanje zabrane glasovalo je osmero ustavnih sudaca, a protiv je
bilo petero.
Odluka će stupiti na snagu danom objave u Narodnim novinama.
Ustavni sud ocijenio je da su neustavni propisi kojima je bitno
ograničen rad trgovina nedjeljom jer se njima zadiralo u ustavom
zajamčen jednak pravni položaj poduzetnika na tržištu i jednakost svih
pred zakonom, u ustavne odredbe po kojima zakoni moraju biti
usklađeni s Ustavom, a zakonska ograničenja razmjerna vrijednostima
koje se štite, te jer se njima narušilo načelo vladavine prava.
Takvu odluku nisu podržali suci Marijan Hranjski, Ivan Mrkonjić,
Agata Račan, Vice Vukojević i Milan Vuković.
Ustavni sud nije osporio pravo zakonodavca da uređuje radno vrijeme
trgovina, no smatra da brojni izuzeci navedeni u Izmjenama i dopunama
Zakona o trgovini nisu u skladu s ustavnopravnim standardima.
Ocjenjujući osnovanim zahtjev općine Stupnik i prijedloge sedam
trgovačkih lanaca te dvojice Osječana, sud je ukinuo Izmjene i dopune
Zakona o trgovini u cijelosti, iako svih šest članaka nije neustavno.
Prema spornim zakonskim odredbama nedjeljom su mogle raditi samo
trgovine koje imaju do 200 četvornih metara poslovnog prostora, koje
prodaju pretežno prehrambene proizvode, te one koje su za to dobile
dozvolu za određeno područje na određeni broj stanovnika.
Prema obrazloženju sutkinje izvjestiteljice Emilije Rajić, Izmjene i
dopune trebalo je ukinuti u cijelosti jer bi samo ukidanjem dijela
spornih odredbi o iznimkama, Ustavni sud propisao apsolutnu zabranu
rada trgovina nedjeljom što nije u njegovoj nadležnosti. Tada bi,
suprotno volji zakonodavca, bila i stvarno uvedena zabrana rada
nedjeljom, kazala je.
Nije međutim prihvaćen prijedlog dijela sudaca da se zakon ukine s
odgodnim rokom u kojem bi zakonodavac neustavne odredbe izmijenio, što
je, inače, uobičajena praksa suda.
Načelno je stajalište Ustavnog suda da pitanje radnog vremena ovisi o
volji zakonodavca i samo po sebi nije predmet ocjene suglasnosti s
Ustavom, ali smatra da je pri njegovom uređenju zakonodavac dužan
uvažavati neke zahtjeve koje pred njega postavlja Ustav.
Razmotrivši sve relevatne propise Ustavni sud je zaključio da je u
cilju zaštite radnika nedjelja kao dan tjednog odmora detaljno uređena
obvezujućim međunarodnim ugovorima, među kojima i onim zaključenim sa
Svetom Stolicom, te zakonom i kolektivnim ugovorom koji se obvezno
primjenjuje na sve zaposlene u trgovini.
"Način na koji je ukinuti Zakon o trgovini uređivao iznimke od
zabrane rada nedjeljom narušavaju jednakost poduzetnika unutar tog
sektora trgovine jer su mjerila za rad nedjeljom i neradnim danima
bila suprotna pravnoj izvjesnosti i načelu legitimnog očekivanja
stranaka, kao sastavnicama načela vladavine prava", stoji u
obrazloženju odluke.
Zakonodavac se pri donošenju zakon mora pridržavati ustavnopravnih
standarda po kojima zakoni moraju biti opći i jednaki za sve, a
zakonske posljedice izvjesne za sve na koje se primjenjuju, stajalište
je Ustavnog suda.
Ustavno je sporno što su propisani nejednaki uvjeti na tržištu s
obzirom na smještaj trgovina, veličinu prostora, što je ograničen broj
stanovnika na koji smije raditi jedna trgovina na malo, kao i
određenje da se radi o trgovinama "koje prodaju pretežito prehrambene
proizvode". Po mišljenju većine sudaca, takvo je rješenje izvor
mogućeg arbitranog postupanja nadležnih tijela u postupku izdavanja
dozvola "izvan mjere koja bi se mogla smatrati razumno prihvatljivom"
i u odnosu na trgovce i potrošače. Tim više jer za to nisu određeni
nikakvi objektivni kriteriji, dodaje se u obrazloženju odluke.
Osim toga, dijelovi zakonske odredbe kao što su "u vremenu turističke
sezone" ili "turističkim potrebama" ocijenjeni su kao neodređeni
pravni pojmovi za čiju primjenu nema nikakvih pravnih standarada, što
može dovesti do njihove različite primjene u jedinicama lokalne
samouprave i narušavanja jednakopravnog položaja na tržištu.
Sudac Milan Vuković protivio se odluci većine jer smatra da se zbog
"iznimaka" ne može žrtvovati cijeli zakon, ako je određivanje radnog
vremena trgovina u isključivoj nadležnosti Sabora. On kao i Vice
Vukojević pitanje rada nedjeljom ne smatra prvenstveno ustavnopravnim,
već kutlurološkim, civilizacijskim, pa i vjerskim pitanjem.
Vukojević, kojeg je predsjednik suda Petar Klarić nekoliko puta
opomenuo zbog udaljavanja od teme, rekao je "da su i u komunističkom
sustavu u kojem je robijao nedjeljom radili samo stražari".
Ivan Mrkonjić se odluci protivio i zato što nije donesena s odgodnim
učinkom.
Agata Račan ocijenila je da su Izmjene i dopune Zakona o trgovini
"nepraktične i nepotrebne, što međutim ne znači i da su protustavne".
Odluka o ukidanju za nju je kontradiktorna jer se njome zakonodavcu
istodobno priznaje isključivo pravo da propisuje radno vrijeme
trgovina, ali i uskraćuje pravo da propisuje iznimke. Smatra da se o
evenutalnoj arbitranosti odluka o tome koje trgovine rade nedjeljom
moglo odlučivati u konkretnim slučajevima povodom ustavnih tužbi
oštećenih.
Sudac Željko Potočnjak podržao je ukidanje, ustvrdivši da je zakon
donesen kao zamjena za druge zakone kojima se štite prava radnika, ali
se ne primjenjuju.
Odlučivanje o ustavnosti zabrane rada trgovina nedjeljom izazvalo je
veliko zanimanje javnosti za današnju sjednicu Ustavnog suda koju je
pratio neuobičajeno velik broj novinara i fotoreportera.
(Hina) xggrb yso
(Hina) xggrb yso