ZAGREB, 22. travnja 2004. (Hina) - Japanski su znanstvenici, zaobilazeći temeljni preduvjet za rađanje sisavca - spajanje spermija i jajne stanice, uspjeli stvoriti miševe spajanjem dviju jajnih stanica, odnosno bez sudjelovanja
spermija.
ZAGREB, 22. travnja 2004. (Hina) - Japanski su znanstvenici,
zaobilazeći temeljni preduvjet za rađanje sisavca - spajanje spermija
i jajne stanice, uspjeli stvoriti miševe spajanjem dviju jajnih
stanica, odnosno bez sudjelovanja spermija.#L#
Znanstvenici su spojili jezgre dviju jajnih stanica i tako stvorili
ženske potomke dviju majki. Nakon gotovo 460 pokušaja uzgoja embrija,
okotilo se deset ženki od kojih je samo jedna doživjela odraslu dob.
Mišica Kaguya danas ima 14 mjeseci, zdrava je i sama je već imala
potomke, piše Nature.
Premda bi netko možda pomislio da će muškarci postati suvišni, barem
kad je riječ o oplodnji, znanstvenici tvrde da se ne moraju brinuti
jer postoje velike zapreke za primjenu tehnike na klinikama za umjetnu
oplodnju.
Kao i u slučaju kloniranja, ne zna se jesu li životinje nastale na
ovaj način potpuno zdrave i normalne. Usto, tehnika je vrlo
komplicirana, stopa neuspješnosti vrlo visoka, a sam postupak
uključuje genske promjene na jajašcu.
Proces u kojemu se potiče rast jajne stanice bez oplodnje naziva se
partenogeneza. Premda se biljke, neke ribe, žabe, kukci, a povremeno i
perad mogu razmnožavati bez partnera, embriji sisavaca dobiveni
partenogenezom sve dosad nisu preživjeli polovicu trudnoće.
Pretpostavlja se da je to zato što embriji sisavaca da bi preživjeli
i rasli trebaju točnu kombinaciju genetskoga materijala. Jajne stanice
i spermiji nose komplementarne, ali funkcionalno različite setove
gena.
Ova studija, kažu stručnjaci, donosi konačan dokaz da genomski otisak
koji pokazuje roditeljsko podrijetlo blokira partenogenezu i
pretpostavljaju da se razvio u muškim spolnim stanicama baš zato da do
razmnožavanja ne bi moglo doći bez njihova genetskog materijala.
Bez obzira na to je li ta pretpostavka točna, ova bi tehnika mogla
pomoći istraživačima u analizi genetskog otiska i njegove uloge u
razvoju embrija.
(Hina) xdgk ydgk
(Hina) xdgk ydgk