FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

POREDAK NAJPRODUKTIVNIJIH HRVATSKIH ZNANSTVENIKA

Autor: ;VLUL;
ZAGREB, 9. travnja 2004. (Hina) - Prema podacima Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI) najproduktivniji znanstvenik u Hrvatskoj je Svetozar Musić s Instituta Ruđer Bošković, sa 77 radova objavljenih u međunarodno priznatim časopisima.
ZAGREB, 9. travnja 2004. (Hina) - Prema podacima Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI) najproduktivniji znanstvenik u Hrvatskoj je Svetozar Musić s Instituta Ruđer Bošković, sa 77 radova objavljenih u međunarodno priznatim časopisima.#L# Musić, koji radi na projektu ?Sinteza mikrostruktura metalnih oksida i oksida stakla?, zadržao je vodeće mjesto iz siječnja, kad je prema analizi Hine imao 74 članka objavljena u tzv. CC časopisima. Podaci o poretku znanstvenika temelje se na broju radova koje je prijavio sam autor radeći na projektima koje je financiralo hrvatsko Ministarstvo znanosti i tehnologije od godine 1996. Musić djeluje na području prirodnih znanosti unutar kojeg su objavili i drugi hrvatski znanstvenici s najvećim brojem radova: Biserka Kojić Prodić (71) i Stanko Popović (69), dok četvrti, Krešimir Pavelić (67), djeluje na području biomedicinskih znanosti. Niz nastavljaju također prirodnjaci Dario Vretenar i Vitomir Šunjić (65), Zvonimir Maksić (62) i Josip Pečarić (60). Među njima je najveći broj novih radova od siječnja upisao medicinar Krešimir Pavelić (11 novih radova, od čega pet objavljenih u 2004), te kemičar Zvonimir Maksić (pet novih radova, a u takvim časopisima ima osam radova objavljenih u 2004. godini). U humanističkim znanostima najviše radova objavio je Pavao Rudan (35), a u tehničkim znanostima Štefica Cerjan-Stefanović (31) i Emilija Tkalčec-Čižmek (22). U biotehničkim znanostima najviše radova tijekom 2004. upisao je Zlatko Šatović (22) pa Mladen Miloš (20), a u društvenim znanostima Zora Raboteg-Šarić (13) i Goran Milas (12). Kritičari napominju da neka polja prirodnih i biomedicinskih znanosti pružaju mogućnosti za objavljivanje većeg broja radova od drugih područja, ali stvarni utjecaj znanstvenika mjeri se brojem citiranih radova, što u Hrvatskoj nije moguće pratiti. (Hina) xiluc yvl

(Hina) xiluc yvl

An unhandled error has occurred. Reload 🗙