ZAGREB, 16. travnja 2004. (Hina) - Trend rasta hrvatskog vanjskog duga je neodrživ, nastavi li se taj trend, a rast je prosječno 7-8 posto godišnje, za tri godine vanjski bi dug mogao premašiti iznos BDP-a, istaknuo je danas Vladimir
Gligorov s Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije predstavljajući najnoviju analizu toga Instituta za Hrvatsku u Uredu predsjednika Republike.
ZAGREB, 16. travnja 2004. (Hina) - Trend rasta hrvatskog vanjskog duga
je neodrživ, nastavi li se taj trend, a rast je prosječno 7-8 posto
godišnje, za tri godine vanjski bi dug mogao premašiti iznos BDP-a,
istaknuo je danas Vladimir Gligorov s Bečkog instituta za međunarodne
ekonomske studije predstavljajući najnoviju analizu toga Instituta za
Hrvatsku u Uredu predsjednika Republike. #L#
Izgleda da nije problem servisiranje duga, jer je likvidnost dobra,
već bi, s obzirom na trend rasta i visok ukupni vanjski dug, mogao
postojati problem solventnosti, kazao je Gligorov na predstavljanju
analize "Izazovi hrvatske ekonomske politike", posvećene posebno
problemu vanjske neravnoteže.
Gligorov je iznio dvije mogućnosti kratkoročne ekonomske politike.
Prva je, a čini mu se da je to put kojim ide Hrvatska, ograničavanje
zaduživanja u suštini preko ograničavanja potražnje, restriktivna
monetarna politika. To vodi i ograničavanju, odnosno nižim stopama
gospodarskog rasta, kazao je Gligorov, poručujući da taj put može
izazvati ozbiljne probleme, jer Hrvatska, s obzirom na svoj stupanj
razvoja, treba više stope rasta.
Drugi je put, ističe Gligorov, više raditi na strani ponude, na
održavanju stopa rasta, vidjeti što se može učiniti za povećanje
izvoza, produktivnosti, konkurentnosti. To pak podrazumjeva korekcije
ili putem tečaja ili korekcije plaća, kazao je.
Direktor istraživanja Bečkog instituta Michael Landesmann ističe kako
najveću važnost u kratkoročnom i srednjeročnom razdoblju imaju tržište
rada i cijena rada, te fiskalne mjere. U kratkom roku mogu se
mijenjati kamate i politika plaća, kazao je, dodajući da u politici
fiksnog tečaja jedinična cijena rada ovisi najviše o razini plaća.
Podatci iz analize, pokazuju da Hrvatska ima visoku jediničnu cijenu
rada, po tome je Hrvatska među tranzicijskim zemljama na drugom
mjestu, iza Slovenije, a usporedba s Austrijom pokazuje da je
jedinični trošak rada oko 60 posto austrijskog.
Gligorov je posebno upozorio na visok fiskalni deficit i njegovu
neodrživost, te neodrživost visokog vanjsko duga Hrvatske i njegova
trenda rasta.
Hrvatski je vanjski dug krajem prošle godine dosegnuo gotovo 24
milijarde dolara, i njegov je udio u BDP-u 83,3 posto, a procjenjuje
se da će krajem ove godine iznositi 28 milijardi dolara.
Hrvatska, kaže Gligorov, u odnosu na druge tranzicijske zemlje ima
stabilan rast vanjskog duga od 1994.. Nastavili se sadašnji trend, a
prosječno je taj pokazatelj rastao po stopi od 7-8 posto godišnje, za
tri bi se godine moglo očekivati da hrvatski vanjski dug bude iznad
100 posto BDP-a, istaknuo je.
Trend rasta vanjskog duga zamijetan je i u njegovu odnosu prema
izvozu dobara i usluga, a nastavi li se taj trend dug za oko tri
godine iznosio bi oko 170 posto.
Hrvatska ima stalni rastući trend i kod pokazatelja tereta
servisiranja duga kao udjela u izvozu dobara i usluga. Sada je taj
odnos oko 25 posto, što je već zabrinjavajuće, a nivo viši od 30 posto
bio bi znak jake zaduženosti, kazao je Gligorov.
Analiza Bečkog instituta provodi se u okviru trogodišnje suradnje
koju je Ured predsjednika države ugovorio s tom institucijom.
Predstavljanju istraživanja danas su bili nazočni i guverner Hrvatske
narodne banke Željko Rohatinski, predsjednik HGK Nadan Vidošević,
predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, sindikalnih središnjica,
Ekonomskog instituta i Ekonomskog fakulteta, HAZU, kao i skupina
nezavisnih ekonomista.
Na predstavljanju nije pak bilo predstavnika Vlade, zbog čega je
žaljenje izrazio i sam predsjednik Republike Stjepan Mesić. Bilo bi
dobro da smo ovdje imali i predstavnika Vlade, kazao je, ističući da
se na temelju istraživanja i rasprave stručnjaka mogu sačiniti
najvažnije mjere, a na Vladi i njenim institucijama je da kažu kako i
kada primijeniti te mjere.
(Hina) xbn yds
(Hina) xbn yds