HR-GOSPODARSTVO- BILTENI-Makrogospodarstvo POSLOVNI PREGLED broj 360 POSLOVNI PREGLED broj 36018.- 25. ožujka 2004. SADRŽAJ:REVIZIJA PRIVATIZACIJE: I ŠESTO IZVJEŠĆE POTVRĐUJE ISTE NEPRAVILNOSTIČOBANKOVIĆ: VODA POSAO BUDUĆNOSTI I
VELIKA ŠANSA ZA HRVATSKUSVJETSKI DAN VODA: U HRVATSKOJ PIJEMO ZDRAVU VODUČOBANKOVIĆ: NUŽNO POVEĆATI PROIZVODNJU POVRĆAODRŽAN SASTANAK MINISTRA VUKELIĆA S PREDSTAVNICIMA HUP-AU 2003. OD POTROŠNJE TURISTA U HRVATSKOJ 6,3 MILIJARDE DOLARAU HRVATSKOJ U VELJAČI 326.029 NEZAPOSLENIHZAPOSLENI U HRVATSKOJ: 15,5 POSTO VSS, 41 POSTO SA SSSDSZ: 4 POSTO ZAPOSLENIH S PLAĆAMA DO 1.500 KUNAGFK: VEĆINU STANOVNIKA HRVATSKE NE SMETA ŠTO TRGOVINE NE RADE NEDJELJOMTVRTKE RELATIVNO SLABO OCJENJUJU EFIKASNOST POSLOVNIH UDRUŽENJAU 2003. U NAUTIČKIM LUKAMA OSTVAREN 18,2 POSTO VEĆI PRIHODU SIJEČNJU NASTAVAK DINAMIČNE GRAĐEVINSKE AKTIVNOSTIVARAŽDINSKA BANKA PRIPAJA SE ZAGREBAČKOJ BANCIPBZ JEDNA OD NAJBOLJIH BANAKA TRANZICIJSKIH ZEMALJA PO GLOBAL FINANCE
POSLOVNI PREGLED broj 360
18.- 25. ožujka 2004.
SADRŽAJ:
REVIZIJA PRIVATIZACIJE: I ŠESTO IZVJEŠĆE POTVRĐUJE ISTE
NEPRAVILNOSTI
ČOBANKOVIĆ: VODA POSAO BUDUĆNOSTI I VELIKA ŠANSA ZA HRVATSKU
SVJETSKI DAN VODA: U HRVATSKOJ PIJEMO ZDRAVU VODU
ČOBANKOVIĆ: NUŽNO POVEĆATI PROIZVODNJU POVRĆA
ODRŽAN SASTANAK MINISTRA VUKELIĆA S PREDSTAVNICIMA HUP-A
U 2003. OD POTROŠNJE TURISTA U HRVATSKOJ 6,3 MILIJARDE DOLARA
U HRVATSKOJ U VELJAČI 326.029 NEZAPOSLENIH
ZAPOSLENI U HRVATSKOJ: 15,5 POSTO VSS, 41 POSTO SA SSS
DSZ: 4 POSTO ZAPOSLENIH S PLAĆAMA DO 1.500 KUNA
GFK: VEĆINU STANOVNIKA HRVATSKE NE SMETA ŠTO TRGOVINE NE RADE
NEDJELJOM
TVRTKE RELATIVNO SLABO OCJENJUJU EFIKASNOST POSLOVNIH UDRUŽENJA
U 2003. U NAUTIČKIM LUKAMA OSTVAREN 18,2 POSTO VEĆI PRIHOD
U SIJEČNJU NASTAVAK DINAMIČNE GRAĐEVINSKE AKTIVNOSTI
VARAŽDINSKA BANKA PRIPAJA SE ZAGREBAČKOJ BANCI
PBZ JEDNA OD NAJBOLJIH BANAKA TRANZICIJSKIH ZEMALJA PO GLOBAL
FINANCE
HNB INTERVENIRALA NA DEVIZNOM TRŽIŠTU
HNB: DODATNI POTEZI ZA VEĆE FINANCIRANJE PRORAČUNSKOG DEFICITA
ERSTE&STEIERMAERKISCHE S LEASING: LANI POTPISANO 2.517 UGOVORA
INA: MOTORNI BENZINI POSKUPLJUJU ZA PROSJEČNO 3,9 POSTO, DIZELI ZA
3 POSTO
INA PREDSTAVILA SINTETIČKO ULJE ZA MOTOCIKLE "INA 4 BIKE"
PODRAVKINI MESNI PROIZVODI ZA IZVOZ NA AMERIČKO TRŽIŠTE
PODRAVKA PREUZIMA DISTRIBUCIJU BELUPOVE KOZMETIKE
PODRAVKINA MESNA INDUSTRIJA DANICA ULAŽE U PROIZVODNE KAPACITETE
"ĐURO ĐAKOVIĆ" NAKON DESET GODINA S POZITIVNIM REZULTATOM
ATLANTSKA PLOVIDBA U KOREJI GRADI DVA BRODA
GRAWE HRVATSKA: LANI ZARAČUNATA PREMIJA OD 323,95 MILIJUNA KUNA
U HOTELU ARCOTEL ALLEGRA ZADOVOLJNI REZULTATIMA U PRVIH OSAM
MJESECI RADA
U PUTNIČKOJ AGENCIJI KOMPAS OČEKUJE DOBRU TURISTIČKU SEZONU
PROPLIN PLANIRA INSTALACIJU 100 POKRETNIH PUNIONICA AUTO PLINA
KATSU: SVJETSKA BANKA OSTAT ĆE AKTIVNO UKLJUČENA U SURADNJU S
HRVATSKOM
SASTANAK PREDSTAVNIKA AZTN I SLOVENSKOG UREDA ZA ZAŠTITU
KONKURENCIJE
GRUPACIJA PIVA, SLADA I HMELJA PRI HGK PREDLAŽE SMANJIVANJE
TROŠARINA NA PIVO
ZELENA AKCIJA OD VLADE TRAŽI PONIŠTAVANJE ODLUKE O GM PROIZVODIMA
RIJEKA: POČETAK UVOĐENJA PROGRAMA POBOLJŠANJA KONKURENTNOSTI
HRVATSKA POLJOPRIVREDA I TURIZAM - BOLJA SURADNJA
ODRŽANA PRVA KONFERENCIJA O SAVJETODAVNOJ STRUCI
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
REVIZIJA PRIVATIZACIJE: I ŠESTO IZVJEŠĆE POTVRĐUJE ISTE
NEPRAVILNOSTI
Posljednja analiza revizije pretvorbe i privatizacije u 250
poduzeća potvrđuje ranije zaključke - procesom pretvorbe i
privatizacije u većini slučajeva nisu ostvareni planirani ciljevi,
smanjen je temeljni kapital tih tvrtki, više nego prepolovljen broj
radnika, u većini nisu ostvareni razvojni programi, te je
zabilježen niz nepravilnosti. Takvu ocjenu iznosi Državni ured za
reviziju čije će se šesto po redu izvješće o reviziji pretvorbe i
privatizacije naći i na predstojećoj sjednici Sabora. Izvješće se
odnosi na reviziju pretvorbe i privatizacije u 250 poduzeća,
obavljenu od početka lipnja do konca studenog 2003. Među tim
tvrtkama su npr. i Viktor Lenac, tvrtke iz sustava Chromos i Gortan,
Čazmatrans, Geofizika, splitski Konstruktor, više hotela, tvrtke
kao riječki Rikard Benčić, rovinjski TDR, zagrebačka Školska
knjiga, Tisak, karlovačka Tvornica plinskih turbina, kao i tri
novinske kuće - Slobodna Dalmacija, Večernji list i Vjesnik.
Državni revizori ističu da i iz analize podataka i za posljednjih
250 poduzeća proizlazi da procesom pretvorbe i privatizacije u
većini slučajeva nisu ostvareni ciljevi iz Zakona o privatizaciji.
To potkrepljuju podatcima da je vrijednost kapitala tih društava u
vrijeme obavljanja revizije manja je za 12,99 posto u odnosu na
vrijednost u vrijeme pretvorbe (sa 3,5 milijardi maraka na nešto
više od 3 milijarde); smanjen je ukupni broj zaposlenika za 59.924
(sa 93.194 na 33.270); 76 društava, ili njih 30,4 posto završilo je
u stečaju, a više polovice društava, ili njih 56,8 posto (142
tvrtke) nisu ostvarile razvojni program. Revizija je pokazala da je
u većini društava, njih 200, utvrđeno 495 nepravilnosti, pri čemu
kod 180 tvrtki te nepravilnosti nemaju obilježja kaznenog djela ili
prekršaja, dok postoji osnovana sumnja da 84 nepravilnosti imaju
obilježja kaznenog djela, a 91 obilježja prekršaja.
ČOBANKOVIĆ: VODA POSAO BUDUĆNOSTI I VELIKA ŠANSA ZA HRVATSKU
Posao prodaje vode jedan je od poslova budućnosti i velika šansa za
Hrvatsku, istaknuo je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog
gospodarstva Petar Čobanković na konferenciji za novinare,
održanoj u petak Hrvatskim vodama, u povodom obilježavanja
Svjetskog dana voda - 22. ožujka. Hrvatska je, napomenuo je, država
bogata vodom, no te svoje potencijale ne koristi dovoljno, posebice
kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji. Podaci pokazuju kako
je od ukupno tri milijuna hektara poljoprivrednih površina u
Hrvatskoj za navodnjavanje pogodno nešto više od 2,1 milijun
hektara, a navodnjava se tek nešto više od 6.000 hektara
poljoprivrednih površina. Stoga je, kazao je Čobanković, projekt
navodnjavanja poljoprivrednih površina od strateškog značaja za
Hrvatsku, jer bez navodnjavanja nema ozbiljne proizvodnje.
Podsjetio je i kako je hrvatska Vlada prošli tjedan imenovala
Nacionalno povjerenstvo za projekt navodnjavanja, a idući tjedan
bit će imenovan i stručni tim koji će ga voditi. Ministar je ponovo
naglasio nužnost podizanja konkurentnosti domaće proizvodnje, jer
je to jedini način da se odupremo uvozu. "Cilj nam je zadovoljiti
vlastite potrebe i s vremenom svoje proizvode plasirati na strana
tržišta", istaknuo je ministar Čobanković i naglasio kako razvoj
poljoprivrede treba temeljiti na radno intenzivnim djelatnostima,
poput voćarstva, cvjećarstva, povrtlarstva. Generalni direktor
Hrvatskih voda Jakša Marasović također je naglasio kako je voda
najvažniji resurs za budućnost te da Hrvatska mora ulagati u
vodoopskrbne sustave i sustave za navodnjavanje.
SVJETSKI DAN VODA: U HRVATSKOJ PIJEMO ZDRAVU VODU
U Hrvatskoj se prosječno godišnje laboratorijski pregleda preko
23.000 uzoraka vode za piće iz javnih vodovoda, a rezultati
pokazuju da je preko 90 posto pregledanih uzoraka zdravstveno
ispravno, rečeno je u petak u povodu 22. ožujka, Svjetskog dana
voda. U Hrvatskoj je lani bilo 6,1 posto neispravnih bakterioloških
uzoraka i 7,2 posto neispravnih mikrobioloških uzoraka vode, rekao
je biolog Slavko Šobot na konferenciji za novinare Hrvatskog zavoda
za javno zdravstvo (HZJZ). U HZJZ-u kažu da su u Hrvatskoj izuzetno
rijetke epidemije bolesti koje se prenose vodom za piće, a broj im
se sve više smanjuje. Do njih dolazi uglavnom u manjim
vodoopskrbnim sustavima nad kojima se rijetko obavljaju
inspekcijski nadzori. Lani su zabilježene dvije do tri epidemije, i
to najčešće gastroenterokolitis. Zahvaljujući geografskom
položaju i reljefno-klimatskim osobinama našeg prostora,
raspoložive količine vode u Hrvatskoj veće su nego u većini
europskih zemalja. U Hrvatskoj, kaže Dadić, podzemne vode čine oko
12 posto ukupnih količina vode, što je znatno iznad svjetskog
prosjeka, a također su znatno bolje kakvoće nego u razvijenim
zemljama.
ČOBANKOVIĆ: NUŽNO POVEĆATI PROIZVODNJU POVRĆA
Jedan od strateških projekata razvoja hrvatske poljoprivrede
svakako je povećanje proizvodnje povrća, istaknuo je ministar
poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković na
godišnjoj skupštini Zajednice udruga hrvatskih povrćara, održanoj
u petak. Podatak da je Hrvatska prošle godine uvezla povrća za 63
milijuna američkih dolara dovoljan je pokazatelj koliki nam je
interes za povećanje te proizvodnje, kazao je ministar. Uvoz se
može smanjiti stvaranjem vlastite proizvodnje i stoga treba
poticati razvoj upravo radno intenzivnih djelatnosti poput
povrtlarstva, pojasnio je ministar.
ODRŽAN SASTANAK MINISTRA VUKELIĆA S PREDSTAVNICIMA HUP-A
Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić
razgovarao je u srijedu s izaslanstvom Hrvatske udruge poslodavaca
i Udruge trgovine o mogućnostima suradnje Ministarstva i HUP-a, u
prvom redu u izradi zakonske regulative u području koje se odnosi na
trgovinu, priopćilo je u srijedu Ministarstvo. Predstavnici Udruge
trgovine posebno su naglasili kako ne treba mijenjati postojeći
režim rada nedjeljom u trgovinama. "Osnovna smjernica gospodarskog
programa hrvatske Vlade je poticanje proizvodnje i izvoza, no
također smo svjesni i značaja trgovine, i stoga smo uvijek spremni
zajednički raditi na unaprjeđenju sadašnjeg stanja", rekao je
ministar Vukelić.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
U 2003. OD POTROŠNJE TURISTA U HRVATSKOJ 6,3 MILIJARDE DOLARA
U Hrvatskoj je prošle godine, po najnovijim podatcima Hrvatske
narodne banke, ostvareno 6,376 milijarde dolara od potrošnje
inozemnih turista, što je za 67 posto više nego u 2002. godini. Te je
podatke u utorak na sastanku hotelijera i poljoprivrednika u
Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka iznio državni
tajnik za turizam Zdenko Mičić, naglasivši da su to podatci s kojima
svi mogu biti zadovoljni. Pri sagledavanju podataka ostvarenog
prihoda o turizma treba istodobno imati u vidu i određeni utjecaj
pada tečaja dolara prošle godine od oko 20 posto. Iako su očekivani
takvi podatci ohrabruju i pri očekivanju od ove sezone, te mogu biti
poticaj za što bolju pripremu svima uključenih u turizam. Mičić je
također naglasio da se trenutni buking stabilizira u odnosu na dva,
tri tjedna prije, te da ide dobro na svim za hrvatski turizam
važnijim inozemnim turističkim tržištima, a posebno uzlaznu
putanju ima na tržištima Francuske, Slovenije, zemalja Beneluxa i
Skandinavije.
U HRVATSKOJ U VELJAČI 326.029 NEZAPOSLENIH
Potkraj veljače ove godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo
je evidentirano 326.029 nezaposlenih osoba, što je za 0,3 posto ili
za 1.064 osobe više u odnosu na prethodni mjesec, a za 36.579 osoba
ili 10,1 posto manje nego u veljači 2003. U HZZ-u pritom naglašavaju
kako je u veljači priljev u registriranu nezaposlenost bio veći od
odljeva. U evidenciju nezaposlenih prijavile su se 20.624 osobe,
što je 17,5 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu.
Istodobno je odljev iz evidencije iznosio 19.560 osoba ili 11,3
posto manje nego istog mjeseca lani. Od toga je 11.064 osoba
zaposleno (1,6 posto manje nego u veljači prošle godine), dok je
9.436 osoba brisano iz evidencije zbog ostalih razloga (14,5 posto
manje nego u veljači 2003.)
ZAPOSLENI U HRVATSKOJ: 15,5 POSTO VSS, 41 POSTO SA SSS
Među zaposlenima u pravnim osobama u Hrvatskoj 15,5 posto ili 150
tisuća osoba je sa visokom školskom spremom, te 8 posto ili 77,4
tisuće s višim obrazovanjem, a najveći je udio, gotovo 41 posto,
odnosno 395 tisuća onih sa srednjom stručnom spremom. Zanimljivo je
da je najmanji udio među ukupno zaposlenima u pravnim osobama
visokokvalificiranih radnika (VKV), svega 3,1 posto (ili samo 30,3
tisuće), dok je KV radnika 15,2 posto (ili 146,6 tisuća).
DSZ: 4 POSTO ZAPOSLENIH S PLAĆAMA DO 1.500 KUNA
Zračni prijevoz i proizvodnja radiotelevizijskih i
komunikacijskih aparata i opreme djelatnosti su u kojima su po
podacima iz ožujka prošle godine najčešće isplaćivale
iznadprosječne plaće, odnosno plaće više od 9.000 kuna, dok su u
najniže prosječne plaće, ispod 1.500 kuna najčešće isplaćivane u
štavljenju i obradi kože, roizvodnji odjeće i tekstila, preradi
drva.
GFK: VEĆINU STANOVNIKA HRVATSKE NE SMETA ŠTO TRGOVINE NE RADE
NEDJELJOM
Većinu stanovnika Hrvatske ne smeta što trgovine i šoping-centri ne
rade nedjeljom, odnosno tek jedna od tri osobe ili njih 36 posto
kažu da ih novi režim rada trgovina nedjeljom jako ili malo smeta.
Pritom je najviše nezadovoljnih među studentima i službenicima,
njih gotovo polovica, a najmanje među umirovljenicima (21 posto) i
kućanicama (28 posto). Pokazali su to rezultati istraživanja GfK
Centra za istraživanje tržišta koje je u ožujku provedeno na
reprezentativnom uzorku od 1.000 stanovnika Hrvatske starijih od
15 godina.
TVRTKE RELATIVNO SLABO OCJENJUJU EFIKASNOST POSLOVNIH UDRUŽENJA
Hrvatske tvrtke relativno slabo ocjenjuju efikasnost poslovnih
udruženja (PU), naročito neadekvatnost usluga koje pružaju, jedan
je od glavnih nalaza istraživanja "Razvoj poslovnih udruženja u
Hrvatskoj" kojeg je proveo Institut za međunarodne odnose (IMO) u
suradnji s američkim Center for International Private Enterprise
(CIPE). Prema rezultatima tog istraživanja svega 35 posto poduzeća
drži da poslovna udruženja pružaju pravovremene i adekvatne
usluge, a znatan dio tvrtki, njih 25 posto je bez čvrstog mišljenja
o PU. To, ističu istraživači, govori u prilog tezi da još uvijek
postoji dio poslovne zajednice koji ne prepoznaje ta udruženja kao
važnog institucionalnog čimbenika u pružanju potpore poduzećima.
Poslovna udruženja služe kao organizirana institucionalna podrška
poduzetnicima - članovima u promicanju i zastupanju njihovih
interesa, te su važan element poslovne zajednice. Pretpostavlja
se, ističu iz IMO-a, da je u Hrvatskoj registriran značajan broj
poslovnih udruženja, međutim, nedostaju potpuni podatci o njihovu
broju, broju njihovih članova i organizaciji članstva, o vrsti i
kvaliteti usluga koje pružaju.
U 2003. U NAUTIČKIM LUKAMA OSTVAREN 18,2 POSTO VEĆI PRIHOD
Hrvatske luke nautičkog turizma prošle su godine zabilježile 18,2
posto veći prihod nego u 2002., odnosno 269,8 milijuna kuna, a 71,3
posto od ukupnih prihoda ili 192,5 milijuna kuna ostvarena je od
iznajmljivanja vezova, što je pak porast od 16,6 posto. Podaci su to
Državnog zavoda za statistiku, a odnose se na 75 luka nautičkog
turizma na morskoj obali, od čega je 48 marina i 27 ostalih luka. U
tim je lukama u 2003. ukupno bilo 14.730 vezova. U tranzitu je u
prošloj godini u hrvatskim nautičkim lukama bilo registrirano
181.183 plovila ili 6,1 posto više nego u godini prije, a većina tih
plovila, 181.133, koristila je vez u moru, što je također porast od
6 posto.
U SIJEČNJU NASTAVAK DINAMIČNE GRAĐEVINSKE AKTIVNOSTI
U Hrvatskoj je na početku ove godine zabilježen nastavak dinamične
građevinske aktivnosti. Tijekom siječnja je, naime, u Hrvatskoj
izvršeno građevinskih radova za 16,1 posto više nego u istim
mjesecu lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Statistički
podaci o fizičkom obujmu građevinskih radova temelje se na
odrađenim satima rada na gradilištima, te pokazuju da se prema
vrstama gradnje u siječnju najviše radilo na novim građevinama -
60,3 posto ukupnog broja radnih sati. Na rekonstrukcijama,
popravcima i održavanju u prvom je mjesecu ove godine odrađeno 39,7
posto radnih sati.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
VARAŽDINSKA BANKA PRIPAJA SE ZAGREBAČKOJ BANCI
Uprave Zagrebačke (ZABA) i Varaždinske banke sklopile su ugovor o
pripajanju Varaždinske banke ZABA-i, a revizor pripajanja, KPMG
Croatia izdao je i konačno verificirano izvješće o obavljenoj
reviziji pripajanja, izvijestili su u petak iz Zagrebačke banke.
Ugovor o pripajanju sklopljen je 17. ožujka ove godine, nakon
donošenja internih odluka koje su mu prethodile, a KPMG Croatia
svoje je izvješće izdao u četvrtak, 18. ožujka. Ugovoreni omjer
zamjene dionica utvrđen je tako da će se za svakih osam redovnih
dionica Varaždinske banke u zamjenu prenositi jedna redovna
dionica Zagrebačke banke. U priopćenju Zagrebačke banke navodi se
kako je "revizor pripajanja ocijenio da je taj omjer zamjene
dionica primjeren, budući da primijenjena metoda na primjeren
način u procjeni uzima u obzir fer vrijednost svake pojedine banke,
kao i fer vrijednost društava u vlasništvu Zagrebačke banke, a koja
su zasebno vrednovana kao dio procjene Zagrebačke banke". Dodaje se
kako su "sudionici pripajanja i Revizor pripajanja suglasni u
procjeni da se tržišna vrijednost dionica dviju banaka u vrijeme
pripreme pripajanja i kretanje te cijene tijekom transakcije nisu
odražavale niti odražavaju njihovu fer vrijednost". Ugovoreni
omjer zamjene dionica, između ostaloga, oslanja se i na
pretpostavku ukupne isplate dividende u visini od 120 kuna za jednu
dionicu Varaždinske banke i oko 144,20 kuna dividende za jednu
dionicu Zagrebačke banke, u skladu s odlukama glavnih skupština
banaka o uporabi dobiti, koje će biti donesene prije pripajanja.
Onim dioničarima Varaždinske banke, koji u skladu s navedenim
omjerom zamjene ne bi stekli cijelu dionicu Zagrebačke banke, bit
će isplaćena odgovarajuća gotovinska svota obračunata po
procijenjenoj vrijednosti dionice Varaždinske banke u visini od
375 kuna za jednu dionicu Varaždinske banke.
PBZ JEDNA OD NAJBOLJIH BANAKA TRANZICIJSKIH ZEMALJA PO GLOBAL
FINANCE
Privredna banka Zagreb jedna je od banaka tranzicijskih zemalja
srednje i istočne Europe, te srednje Azije koje je američki
financijski magazin Global Finance proglasio najboljima za 2004.
godinu, priopćeno je u srijedu iz PBZ-a. PBZ je, kako se navodi,
drugu godinu za redom dobila tu nagradu kao najbolja banka u
Hrvatskoj. Nagrada za najbolje banke u zemljama srednje i istočne
Europe dodjeljuje se 11 godina za redom. Kriteriji za dodjelu
nagrada bili su, uz ostalo, rast aktive, profitabilnost, usluge
kupcima, uvođenje inovativnih proizvoda, itd., a dodjeli nagrada
prethodi temeljita analiza privreda zemalja u tranziciji, kao i
svjetskih financijskih centara. Global Finance ugledni je američki
financijski magazin koji se izdaje u New Yorku, a prisutan je u 160
zemalja svijeta. Magazin ima više od 50.000 pretplatnika, a njegova
se čitalačka publika procjenjuje na više od 250.000 financijskih
stručnjaka, navode iz PBZ-a.
HNB INTERVENIRALA NA DEVIZNOM TRŽIŠTU
Hrvatska narodna banka (HNB) intervenirala je u utorak na deviznom
tržištu otkupivši na aukciji 59,3 milijuna eura po prosječnom
tečaju od 7,422958 kuna za jedan euro. Riječ je o trećoj
intervenciji središnje banke na deviznom tržištu ovog mjeseca - 9.
ožujka je otkupljeno 55 milijuna eura po prosječnom tečaju od
7,546818 kuna, a 17. ožujka još 20 milijuna eura po prosječnom
tečaju od 7,4975 kuna za jedan euro.
HNB: DODATNI POTEZI ZA VEĆE FINANCIRANJE PRORAČUNSKOG DEFICITA
Hrvatska narodna banka (HNB) izrazila je, u razgovorima vođenim
proteklih dana s Ministarstvom financija i bankarima, spremnost na
još neke dodatne poteze u smjeru povećanja prostora za financiranje
proračunskog deficita na domaćem tržištu, no, čini se da za ostale
aktere takva opcija nije najpoželjnija, saznaje se iz središnje
banke na upit o različitim gledanjima HNB-a i Ministarstva
financija o pitanju financiranja proračunskog deficita. Naime,
poslovni dnevni list "Dnevnik" objavio je u četvrtak da HNB i
Ministarstvo financija nakon višetjednih razgovora o financiranju
deficita države nisu postigli dogovor, te da je Ministarstvo
ustrajalo na financiranju deficita (najvećim dijelom) vanjskim
zaduživanjem, iako je HNB predlagala veće domaće financiranje, jer
strahuje od prevelikog jačanja kune. Iz središnje banke u četvrtak
se doznaje da je HNB u tim razgovorima izrazila spremnost na još
neke dodatne poteze u smjeru povećanja prostora za financiranje
proračunskog deficita u zemlji, pri čemu navode da su, primjerice,
bili spremni na odgovarajuće izmjene odluke o 35-postotnoj
pokrivenosti deviznih obveza banaka likvidnim potraživanjima.
Planiranim pokretanjem operacija na otvorenom tržištu, uz
odgovarajuće usporavanje aktivnosti središnje banke na deviznom
tržištu, i spomenutim dodatnim mjerama, ocjenjuju iz HNB-a, bilo bi
moguće sveukupni ovogodišnji proračunski deficit isfinancirati na
domaćem tržištu. U središnjoj banci smatraju da bi se na taj način
mogao bitno usporiti daljnji porast inozemnog duga, s manje
aprecijacijskih pritisaka na tečaj nego u slučaju inozemnog
zaduživanja. No, poručuju također da odluka o tome nije na njima, te
da im se čini da za ostale aktere takva opcija nije najpoželjnija.
Iz središnje banke podsjećaju i da su, sagledavajući sve
raspoložive pokazatelje i procjene, već prigodom donošenja
Monetarne projekcije za ovu godinu, iznijeli što su spremni učiniti
na planu vanjskog zaduživanja i financiranja proračunskog deficita
u zemlji. Hrvatska narodna banka projekciju monetarne politike
usvojila je sredinom prosinca prošle godine, a ta je projekcija
predviđala podržavanje gospodarskog rasta uz održavanje niske
inflacije, što bi bilo moguće uz povećanje novčane mase za oko 10
posto. Glavnina tog prirasta trebala se ostvariti na temelju
"operacija na otvorenom tržištu", odnosno kupovinom državnih
vrijednosnica na sekundarnom tržištu od strane središnje banke, za
što je pak preduvjet izdavanje državnih vrijednosnih papira. No,
ključne pretpostavke za ostvarivanje takve projekcije bile su
znatno smanjivanje proračunskog deficita, te pribavljanje većeg
dijela sredstava za financiranje deficita na domaćem tržištu. U
međuvremenu se pak pokazalo da te pretpostavke nisu ostvarene.
Naime, Ministarstvo financija, pri izradi proračuna, izišlo je s
procjenom stope rasta BDP-a od 3,2 posto (projekcije bivše Vlade
bile su oko 4 posto), te s planiranim deficitom proračuna
konsolidirane središnje države od 4,5 posto BDP-a. Osim toga, prema
do sada u medijima objavljenim podatcima, ukupni proračunski
deficit od 9 milijardi kuna najvećim bi se dijelom, 6,6 milijardi
financirao inozemnim zaduživanjem. Tako se za travanj najavljuje
izdanje novih euroobveznica, u vrijednosti 500 milijuna eura, a
neke najave iz Ministarstva financija govore i o novoj emisiji
samurai obveznica krajem godine. Iz središnje banke pak već dulje
vrijeme upozoravaju na problem visokog inozemnog duga, koji je
krajem prošle godine dosegnuo 23,7 milijardi dolara, te na problem
proračunskog i deficita tekućeg računa platne bilance, kao
osnovnih generatora rasta inozemnog duga. Na to je ponovno upozorio
i guverner HNB-a Željko Rohatinski u posljednjem broju tjednika
"Globus". Guverner pritom ističe da je izvjesno da bi nastavak
dinamičnog novog zaduživanja države u inozemstvu zahtijevao
poduzimanje mjera izravnog ograničavanja financijskog
zaduživanja ostalih sektora na stranom tržištu kako bi se usporila
dinamika rasta ukupnog inozemnog duga. Te bi se mjere, kako je još
ranije najavljivano, mogle kretati od povećanja obvezne rezerve do
kapitalnih restrikcija.
ERSTE&STEIERMAERKISCHE S LEASING: LANI POTPISANO 2.517 UGOVORA
Erste&Steiermaerkische S-Leasing d.o.o. u poslovnoj je 2003.
zaključio ukupno 2517 novih ugovora o financijskom i operativnom
leasingu, vrijednih više od 98 milijuna eura. Najveći broj ugovora,
2121, odnosno više od 84 posto novih ugovora, odnosi se na
financiranje nabave vozila, a vrijednost ugovora prelazi 48
milijuna eura. U portfelju na dan 31. prosinca ta je tvrtka imala
sklopljenih 4.936 ugovora vrijednih više od 191 milijun eura, od
čega se najviše, 4.175 ugovora, odnosi na vozila. Lani je
sklopljeno 350 ugovora o financiranju kupnje opreme vrijedne 25
milijuna eura, čime je ukupan portfelj te vrste povećan na ukupno
650 ugovora, vrijednosti veće od 46 milijuna eura. U portfelju je i
tek 10 ugovora o leasingu nekretnina, ukupne vrijednosti 42
milijuna eura, te 101 polovila, vrijednih 12,6 milijuna eura.
Interes za leasing kao oblik financiranja, kažu u ESB Leasingu, u
stalnom je porastu.
4. TVRTKE
INA: MOTORNI BENZINI POSKUPLJUJU ZA PROSJEČNO 3,9 POSTO, DIZELI ZA
3 POSTO
Hrvatska naftna kompanija INA od utorka na svojim benzinskim
postajama derivate prodaje po višim cijenama - motorni su benzini
poskupjeli prosječno za 3,9 posto, a maloprodajne cijene dizelskih
goriva su više za prosječno tri posto, izvijestili su u ponedjeljak
iz Ine o provedbi Pravilnika o utvrđivanju cijena naftnih derivata.
Tako se od utorka motorni benzin Super 98 prodaje po cijeni od 7,35
kuna po litri, što je 3,7 posto više od dosadašnjih 7,09 kuna.
Najviše je, za 4,3 posto, poskupio bezolovni motorni benzin
Eurosuper 95 koji se prodaje po 6,75 kuna po litri (do sada 6,47
kuna), dok Eurosuper 98 košta 6,87 kuna, ili 3,2 posto više nego do
sada (6,66 kuna). Maloprodajna cijena Eurodizela viša je za 2,2
posto i litra košta 5,55 kuna (do sada 5,43 kune), dizel je poskupio
za 2,3 posto, na 5,47 kuna (do sada 5,35 kuna), dok je među dizelima
u postotku najviše, za 3,9 posto poskupilo lož ulje koje se od
utorka prodaje po cijeni od 2,93 kune (do sada 2,82 kune).
INA PREDSTAVILA SINTETIČKO ULJE ZA MOTOCIKLE "INA 4 BIKE"
Industrija nafte Ina predstavila je na salonu automobila "Zagreb
Auto Show" novo motorno ulje za motocikle "Ina 4 Bike". Riječ je o
potpuno sintetičkom ulju za podmazivanje motocikala sa
četverotaktnim motorima, razvijenom u Ininom pogonu "Maziva
Rijeka". Ulje osigurava primjereno podmazivanje motora do 12
tisuća okretaja u minuti, a kod motocikala japanskih proizvođača
podmazuje i sustav spojke i transmisije. Na prezentaciji je
najavljeno da će Maziva Rijeka tijekom godine proizvesti još
nekoliko vrsta ulja kojima će proširiti svoj uljni asortiman.
Također, za početak travnja najavljeno je puštanje u promet novog
Ininog goriva Eurosuper 95, u skladu sa standardom Euro 3. Kako je
pojašnjeno, Ina će u suradnji sa strateškim partnerom MOL-om do
2008. godine u modernizaciju riječke i sisačke rafinerije uložiti
677 milijuna dolara, što će omogućiti proizvodnju goriva vrhunske
europske kvalitete i obnovu benzinskih postaja.
PODRAVKINI MESNI PROIZVODI ZA IZVOZ NA AMERIČKO TRŽIŠTE
Podravkini mesni proizvodi na najvišem su stupnju kvalitete i
zdravstvene zaštite pokazali su rezultati inspekcije Ministarstva
poljoprivrede SAD-a, koja je od 4. do 19. ožujka vršila službenu
verifikaciju usklađenosti hrvatskog veterinarskog inspekcijskog
sustava i provođenja zakonskih uvjeta za izvoz mesnih proizvoda na
američko tržište, izvijestili su iz Podravke. Jedan od izvoznika u
kojem se obavljala kontrola bila je i Podravkina Mesna industrija
Danica koja pod izvoznim brojem 139 već duži niz godina izvozi dio
asortimana na bazi svinjetine. Prihodi Mesne industrije Danica u
prvih devet mjeseci prošle godine iznosili su 202,8 milijuna kuna,
pri čemu se 82 posto ostvarenih prihoda odnosi na domaće tržište, a
preostalih 18 posto na izvoz.
PODRAVKA PREUZIMA DISTRIBUCIJU BELUPOVE KOZMETIKE
Prodaju kompletnog asortimana Belupove kozmetike u Hrvatskoj od 1.
travnja preuzet će Podravka, objavili su iz te koprivničke
kompanije. Ovim zajedničkim projektom koristit će se sinergijske
mogućnosti Belupa i Podravke, a program kozmetike koji je godinama
bio zanemarivan dobit će jaku razvojnu šansu, pojasnili su.
Kozmetika Belupa distribuirat će se u sklopu Podravkinog sektora
Prodaja Hrvatska. Za prodaju kozmetike vrijedit će ista pravila i
način rada kao i za ostale programe unutar Podravkine Prodaje.
PODRAVKINA MESNA INDUSTRIJA DANICA ULAŽE U PROIZVODNE KAPACITETE
U Mesnoj industriji Danica, iz sastava prehrambene industrije
Podravka, pri kraju su investicije u proizvodne kapacitete pa je
tako postavljena nova tehnička oprema i okončani osnovni
tehnološki investicijski programi proširenja proizvodnje trajnih
suhomesnatih i kobasičarskih proizvoda, objavili su iz Podravke.
Završene su i investicije u linije za proizvodnju smrznutih
proizvoda od oblikovanog usitnjenog mesa, te pogonu za proizvodnju
kobasičarskih i ostalih proizvoda na bazi mesa peradi, a pri kraju
je i rekonstrukcija energetskih postrojenja. Time je, pojasnili su
u Podravki, proizvodni kapacitet povećan gotovo tri puta, a
trenutačno je u tijeku probna proizvodnja i ispitivanje opreme. U
ukupnom prihodu Grupe Podravka za prvih devet mjeseci, Mesna
industrija Danica sudjeluje 8,44 posto.
"ĐURO ĐAKOVIĆ" NAKON DESET GODINA S POZITIVNIM REZULTATOM
Problem dugovanja Hrvatskih željeznica za isporučene teretne
vagone u slijedećih bi nekoliko dana trebao biti u cijelosti
riješen, kazao je u srijedu predsjednik uprave "Đure Đakovića"
Dragan Marčinko, koji je ujedno istaknuo kako će po zadnjim
procjenama Đaković, nakon deset godina negativnog poslovanja,
poslovnu 2003. završiti s pozitivnim rezultatom. Zbog velikih
dugovanja HŽ-a u Tvornici Specijalna vozila koja radi na
realizaciji ugovora s HŽ-om bila je upitna isplata plaća, pa su
radnici prijetili i štrajkom. Temeljem razgovora s resornim
ministrima Marčinko je na konferenciji za novinare, održanoj u
srijedu, iskazao uvjerenje kako realizacija potpisanih ugovora sa
HŽ-om koji istječu polovinom slijedeće godine nije upitna.
Ustvrdio je, međutim, kako još uvijek ne znaju kakva je daljnja
sudbina cijeloga programa modernizacije željeznica.
ATLANTSKA PLOVIDBA U KOREJI GRADI DVA BRODA
Dubrovačka Atlantska plovidba gradit će dva broda, svaki
vrijednosti oko 32 milijuna dolara, u južnokorejskom
brodogradilištu STX Shipbuilding iz Jinahae, u blizini Busana,
priopćeno je iz Atlanske plovidbe. Atlantska je plovidba, naime,
krajem prošlog tjedna s korejskim brodogradilištem potpisala
ugovor o gradnji dva broda, tipa panamax. Isporuka prvog broda
ugovorena je za rujan 2007., a drugog za studeni 2007. Svaki od ta
dva broda dug je 225 metara, širok 32,24 metra, nosivosti oko 75.000
DWT, a imat će dvostruku oplatu. Brodove će pokretati motor snage
15.050 KS, s kojima se postiže brzina od oko 14,5 nautičkih milja.
Iz Atlantske plovidbe ističu da će te dvije novogradnje "u mnogome
'osvježiti' flotu" kompanije.
GRAWE HRVATSKA: LANI ZARAČUNATA PREMIJA OD 323,95 MILIJUNA KUNA
Osiguravajuća tvrtka Grawe Hrvatska u prošloj je godini ostvarila
ukupno zaračunatu premiju od 323,95 milijuna kuna, pritom je na
području osiguranja života ostvarena bruto zaračunata premija od
221,1 milijuna kuna, čime je Grawe Hrvatska, kako ističu, već petu
godinu zaredom na prvom mjestu u osiguranju života među
osiguravateljima u Hrvatskoj. Iz Grawe Hrvatske su izvijestili i o
promjenama u organizacijskoj strukturi, predstavljenim na u utorak
održanim sjednicama Skupštine i Nadzornog odbora. Naime,
dosadašnji predsjednik Uprave Grawe Hrvatska Rainhold Visotching,
koji je na toj funkciji bio posljednjih 11 godina, otišao je u
mirovinu. Za novog predsjednika Uprave imenovan je Igor Pureta,
koji je do sada dužnost člana Uprave zaduženog za prodaju. Iz Grawe
Hrvatska, koji je na tržištu prisutan sa Grawe Vital - privatnim
zdravstvenim osiguranje, najavljuju i nove programe osiguranja
(Grawe Tour, Grawe Plovila).
U HOTELU ARCOTEL ALLEGRA ZADOVOLJNI REZULTATIMA U PRVIH OSAM
MJESECI RADA
U zagrebačkom hotelu "Arcotel Allegra", koji se nalazi u sklopu
trgovačko-poslovnog Branimir centra, zadovoljni su ostvarenim
rezultatima u prvih osam mjeseci poslovanja te prosječnom
mjesečnom popunjenošću od 50 do 70 posto, a dobre rezultate očekuju
i u predstojećem razdoblju, posebno tijekom ljeta, za kada su im već
rezervirani gotovo svi kapaciteti. Istaknula je to na susretu s
novinarima, održanom u ponedjeljak, voditeljica Odnosa s javnošću
hotela "Arcotel Allegra" Morana Rabatić dodajući da su iznad
očekivanja zadovoljni odazivom poslovnih gostiju koji čine 80
posto njihovog prometa. Sve to već sada potvrđuje, kaže Rabatić,
opravdanost investicije od 16 milijuna eura u otvaranje takvog
hotela u Zagrebu (četiri zvjezdice, u središtu grada).
U PUTNIČKOJ AGENCIJI KOMPAS OČEKUJE DOBRU TURISTIČKU SEZONU
Zagrebačka putnička agencija Kompas, posredstvom koje na odmore i
druge programe po Hrvatskoj i u inozemstvo godišnje putuje oko 100
tisuća putnika, ove godine očekuje dobru turističku sezonu,
posebno predsezonu, temeljem već sada izraženog porasta bookinga
od oko 15 posto za putovanja od Uskrsa do 1. svibnja. U Kompasu se
ove godine nadaju, po riječima direktora te agencije Ivana Pukšara,
i da će Hrvatska u cjelini, unatoč zastoju bookinga početkom ove
godine na nekim inozemnim tržištima, uspjeti ponoviti dobre
prošlogodišnje turističke rezultate.
PROPLIN PLANIRA INSTALACIJU 100 POKRETNIH PUNIONICA AUTO PLINA
"Proplin", tvrtka kćer Ine, planira instalirati 100 pokretnih
punionica pogonskog plina propan - butan za pogon automobila,
najavio je na prezentaciji tog projekta na Zagreb Auto Showu
savjetnik direktora Proplina Zoran Dojčinović. Pokretne punionice
bit će instalirane na frekventnim cestama i čvorištima,
prvenstveno na Ininim benzinskim pumpama. Proplin je otvoren za
suradnji i s drugim zainteresiranim tvrtkama, rekao je Dojčinović.
Pritom Proplin, kao vlasnik projekta, nudi zainteresiranima za
suradnju dvije mogućnosti -kupnju i najam pokretnih punionica
plina. Po podacima Proplina, u Hrvatskoj je trenutno oko 15 tisuća
automobila koji kao pogonsko gorivo koriste plin.
5. MEĐUNARODNA SURADNJA
KATSU: SVJETSKA BANKA OSTAT ĆE AKTIVNO UKLJUČENA U SURADNJU S
HRVATSKOM
Potpredsjednik Svjetske banke za regiju Europa i srednja Azija
Shiego Katsu, nakon trodnevnog je posjeta Hrvatskoj, ocijenio da će
mu sastanci i posjeti koje je obavio omogućiti da se odlučno zauzme
da Banka ostane aktivno uključena u suradnju s Hrvatskom. "Međutim,
za to će se najbolje zauzeti sama Vlada svojim programom reformi
koje nastavlja provoditi i svojim aktivnostima", ocjena je Shiega
Katsua, koju u priopćenju izdanom u srijedu prenosi Ured Svjetske
banke Hrvatskoj. Dužnosnik Svjetske banke svoj je posjet Hrvatskoj
započeo 18. ožujka, a završio u subotu, 20. ožujka. Za vrijeme
boravka u Hrvatskoj Katsu se sastao s nizom hrvatskih državnih
dužnosnika, te posjetio Rijeku i Gospić. U sažetom osvrtu na posjet
Hrvatskoj Katsu je, kako se prenosi u priopćenju, istaknuo da
Hrvatskoj treba čestitati na reformama koje su do sada usvojene
kako bi se Hrvatska pripremila za izazove konkurencije u
integriranoj Europi. "Te izazove ne treba omalovažavati. Pred
Hrvatskom su daljnje strukturne reforme, a iz rasprava s Vladom
saznao sam da će provoditi dobro osmišljen i ambiciozan program. U
sljedećih šest mjeseci trebalo bi započeti ključne aktivnosti
potrebne da bi se dobio zamah i kako bi se uhvatio korak s ranije
započetim reformama. Stav je i Banke i Vlade da je potrebno
nastaviti proces fiskalne konsolidacije kako bi se riješila
vanjska ranjivost i nedovoljna konkurentnost hrvatskog
gospodarstva", istaknuo je Katsu.
SASTANAK PREDSTAVNIKA AZTN I SLOVENSKOG UREDA ZA ZAŠTITU
KONKURENCIJE
Dosadašnja postignuća te razmjena iskustava u području zaštite
tržišnog natjecanja bile su glavne teme sastanka hrvatskog Vijeća
za zaštitu tržišnog natjecanja i predstavnika slovenskog Ureda za
zaštitu konkurencije, održanog u četvrtak, priopćeno je iz
Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), organizatora
sastanka. Sugovornici su se složili oko činjenice da očekivani
ulazak Hrvatske u Europsku uniju moraju pratiti i pripreme na
području tržišnog natjecanja i njegove zaštite u skladu s europskom
praksom i propisima. Naime, od presudnog je značaja da se
poduzetnici, državna uprava, pravosudna tijela kao i šira javnost
pravovremeno upoznaju i pripreme na to kako će se morati ponašati u
okviru jedinstvenog europskog tržišta, koje koristi iz toga
proizlaze, ali i koje prepreke na tom putu stoje pred hrvatskim
poduzetnicima. Direktor slovenskog Ureda za zaštitu konkurencije
Andrej Plahutnik dao je prikaz pravnog i institucionalnog okvira
zaštite tržišnog natjecanja u Sloveniji s kratkim osvrtom na
nadležnost sektorskih regulatornih tijela i odnose Ureda za
zaštitu konkurencije s tim tijelima.
6. UDRUGE
GRUPACIJA PIVA, SLADA I HMELJA PRI HGK PREDLAŽE SMANJIVANJE
TROŠARINA NA PIVO
Grupacija piva, slada i hmelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori
(HGK) predlaže smanjivanje posebnog poreza (trošarina) na pivo, te
uvođenje diferenciranih stopa posebnog poreza za male pivovare do
200.000 hektolitara, ocjenjujući da bi se time pokrenuli pozitivni
trendovi u toj proizvodnji i smanjio uvoz. Po ocjeni Grupacije,
postojeća stopa posebnog poreza u visini od 200 kuna po hektolitru
dovodi do smanjenja proizvodnje i prodaje piva, dok istovremeno
uvoz raste. U Grupaciji drže kako bi izmjena Zakona o posebnom
porezu dovela i do povećanja priliva financijskih sredstava u
državni proračun. Predlažu stoga da se postojeća stopa posebnog
poreza sa 200 kn/hl smanji na 170 kn/hl, te za pivovare s
kapacitetom do 200.000 hl (male pivovare) uvedu difencirane stope
posebnog poreza. U tom slučaju, očekuju u Grupaciji, domaća
industrija piva dostigla bi razinu koju je imala prije zadnjeg
povećanja posebnog poreza sa 120 kn/hl na 200 kn/hl, što bi
rezultiralo i većim prilivom sredstava u državni proračun od
trošarina na pivo. Predstavnici Grupacije ukazali su i na porast
uvoza stranih robnih marki piva, a kao moguće rješenje naveli su
izradu i usklađivanje domaće zakonodavne regulative s propisima
Europske unije, što bi domaćim proizvođačima pomoglo u jačanju
njihove konkurentnosti.
ZELENA AKCIJA OD VLADE TRAŽI PONIŠTAVANJE ODLUKE O GM PROIZVODIMA
Nevladina ekološka udruga Zelena akcija u petak je od Vlade
zatražila poništavanje nedavno donijete odluke kojom je usvojila
listu od 15 vrsta genetski preinačenih (GM) prehrambenih
proizvoda. Zelena akcija od Vlade traži da tih 15 vrsta GM proizvoda
zabrani dok se ne donesu svi podzakonski akti i osigura provedba
zakona, rekla je predsjednica Zelene akcije Jagoda Munić na
konferenciji za novinare. Zelena akcija smatra da je Vlada tu listu
usvojila bez ispitivanja o utjecaju na zdravlje, a nije uzela u
obzir i razlike i neslaganja koje oko tog pitanja postoje unutar EU.
Zelena akcija od Ministarstva zdravstva očekuje i hitno
objavljivanje imena proizvoda, proizvođača i sadržaja još dva
proizvoda, od njih 14 koliko ih je poslano na dodatno testiranje o
sadržaju GMO-a, rekla je Munić.
7. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI
RIJEKA: POČETAK UVOĐENJA PROGRAMA POBOLJŠANJA KONKURENTNOSTI
Uz sudjelovanje predstavnika 16 hrvatskih tvrtki u ponedjeljak je u
Rijeci počeo prvi seminar Programa poboljšanja konkurentnosti
hrvatskog gospodarstva metodologijom "20 ključeva" koji provodi
konzultantska tvrtka Deloitte, a sufinancira Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetništva. Otvarajući seminar pomoćnik
ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Ivica Horvat naglasio
da je jedna od najvažnijih zadaća poboljšanje konkurentnosti
hrvatskog gospodarstva, te da je dugoročnu konkurentnost moguće
ostvariti samo ulaganjem u znanje i zaposlenike. Metodologija "20
ključeva" zaštićen je i licenciran sustav za poboljšanje poslovnih
učinaka tvrtke, uvođenje kulture znanja i dugoročno održivog
poslovnog uspjeha. Obuhvaća dvadeset praktičnih i integriranih
metoda potrebnih za unapređenje konkurentnosti, poboljšanje
proizvoda i usluga te ubrzanje isporuka. U Hrvatskoj će se
provoditi tri godine, a obuhvatit će 50 tvrtaka koje su odabrene po
kriterijima predanosti menagementa neprekidnom usavršavanju.
HRVATSKA POLJOPRIVREDA I TURIZAM - BOLJA SURADNJA
Hrvatske poljoprivredne i hotelsko-turističke tvrtke trebaju više
surađivati, međusobno se povezivati i informirati kako bi se
ubuduće povećao plasman domaćih poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda u hrvatskom turizmu u kojemu za taj plasman ima i potrebe
i prostora. Istaknuto je to na sastanku predstavnika 20-ak
hotelsko-turističkih i 10-ak poljoprivredno-prehrambenih tvrtki,
održanom u utorak, većinom onih u kojima država ima većinske
vlasničke udjele i interese, održanom u Ministarstvu mora,
turizma, prometa i razvitka. Sastanak, prvi takve vrste,
zajednički su organizirali ministarstva mora, poljoprivrede i
financija u sklopu ovogodišnjih priprema za turističku sezonu, a s
ciljem, kako je kazao državni tajnik za turizam Zdenko Mičić,
preliminarnog definiranja onoga što proizvođači mogu ponuditi i
potreba hotelijera te problema koji iz toga proizlaze. Cilj je i da
se proizvođači i hotelijeri više direktno povežu, bez posredovanja
trgovaca, od kojih, kako se čulo, sada većina hotelijera i nabavlja
robu.
ODRŽANA PRVA KONFERENCIJA O SAVJETODAVNOJ STRUCI
Tržište profesionalnih usluga poslovnog savjetovanja u Hrvatskoj
još nije dovoljno razvijeno, a slijedom iskustava iz zemalja koja
pokazuju da su te usluge itekako važne za razvoj gospodarstva
potrebno ih je primijeniti i u hrvatskim tvrtkama, istaknuto je na
prvoj konferenciji o savjetodavnoj struci održanoj u srijedu u
Zagrebu u organizaciji Udruge poslovnih savjetnika (UPS). Na
konferenciji se okupilo šezdesetak sudionika - predstavnika
hrvatskih i slovenskih tvrtki te pojedinaca koji se bave poslovnim
savjetovanjem. UPS u Hrvatskoj djeluje od 2002. Trenutno broji 119
članova od kojih je 85 pojedinaca i 34 tvrtke.
Copyright ? Hina
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-686
Telefaks: 01/4808-821
Urednica: Slavica Cvitanić