ZAGREB, 25. ožujka 2004. (Hina) - Zbornik pripoćenja s prvog kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti koji je u rujnu 2001. održan u Zagrebu predstavljen je danas u Muzeju Mimara.
ZAGREB, 25. ožujka 2004. (Hina) - Zbornik pripoćenja s prvog kongresa
hrvatskih povjesničara umjetnosti koji je u rujnu 2001. održan u
Zagrebu predstavljen je danas u Muzeju Mimara.#L#
Tu knjigu posvećenu jednom od glavnih promotora kongresa Radovanu
Ivančeviću zajednički su objavili Insitut za povijest umjetnosti i
Društvo povjesničara umjetnosti, organizatori kongresa, kojim je
oblježeno 150 godina hrvatske povijesti umjetnosti.
U Zborniku je objavljeno 76 priopćenja, a u radu kongresa sudjelovalo
je 93 izlagača, rekao je urednik Milan Pelc te naglasio da su
priopćenja podijeljena u nekoliko skupina - urbanizam/arhitektura,
kiparstvo/slikarstvo, estetika/kritika/teorija, muzelologija/mediji,
baština: gospodarenje i zaštita te
arheologija/etnologija/kartografija.
Kongres je bio zamišljen kao prekretnica i polazište za nove poticaje
i promišljanje povijesti umjetnosti kao discipline, rekao je Pelc,
dodavši da je kongres bio i neka vrsta prosvjeda kako bi se upozorila
društvena javnost na stanje u umjetničkoj baštini.
Najavio je i drugi kongres radnoga naslova "Povijest umjetnosti
između tranzicije i globalizacije", koji bi prikazao stanje u
povijesti umjetnosti u zadnjih dvadeset godina.
Ivanka Reberski, predsjednica Društva povjesničara umjetnosti,
istaknula je da je kongres prikazao tri razine povijesti umjetnosti -
retsospektivu, interakcije i perspektive. "Kongres je na neki način
bio i rekapitulacija povijesti umjetnosti, odnosno polustoljenog
stručnog i znanstvenog istraživanja u toj struci", istaknula je.
Akademik Tonko Maroević dodao je da je kongres ukazao na stanje u
povijesti umjetnosti te se založio za dignitet struke. Bogata
tradicija hrvatske povijesti umjetnosti obvezuje i nove generacije na
razvitak i otvorenost novim disciplinama, rekao je.
(Hina) xta ymc
(Hina) xta ymc