ZAGREB, 27. veljače 2004. (Hina) - Šest novih izdanja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje - središnje državne ustanove za proučavanje hrvatskoga jezika i nove internetske stranice toga instituta na adresi www.ihjj.hr
predstavljeni su danas u palači Matice hrvatske.
znanosti
ZAGREB, 27. veljače 2004. (Hina) - Šest novih izdanja Instituta za
hrvatski jezik i jezikoslovlje - središnje državne ustanove za
proučavanje hrvatskoga jezika i nove internetske stranice toga
instituta na adresi www.ihjj.hr predstavljeni su danas u palači Matice
hrvatske.#L#
Predstavljači - ravnateljica Dunja Brozović Rončević i znanstvenici
toga instituta - Lada Badurina, Mirko Peti i Marija Znika te akademici
Radoslav Katičić, August Kovačec i Petar Šimunović približili su
javnosti znanstvene naslove koji govore o bogatoj izdavačkoj
djelatnosti Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Riječ je o knjigama Dragice Malić "Nacrt za hrvatski rječnik do
Marulića i njegovih suvremenika", Nade Vajs "Hrvatska povijesna
fitonimija", zborniku "Lika i Ličani u hrvatskom prirodoslovlju" te
pretisku pravopisa kajkavskoga književnog jezika iz 1779. "Kratki
navuk za pravopiszanye horvatzko za potrebnozt narodnih skol".
Osim toga, predstavljene su i 28. te 29. knjiga "Rasprava Instituta
za hrvatski jezik i jezikoslovlje" - znanstvenoga časopisa toga
instituta koje na gotovo 900 stranica donose brojne znanstvene radove
o temama iz standardnoga hrvatskog jezika i njegove povijesti.
Akademik Radoslav Katičić istaknuo je da već naslov znanstvenoga rada
Dragice Malić "Nacrt za hrvatski rječnik do Marulića i njegovih
suvremenika" zvuči sugestivno budući da upućuje na to da je hrvatska
književnost znatno starija od kraja 15. i početka 16. st., odnosno
starija od Marulićeva doba. Ta pak od Marulića starija književnost
slabo je i tek prigodno obrađena, rekao je Katičić dodavši da se
izvorni znanstveni rad Dragice Malić odlikuje velikom dubinom
poznavanja, ali i daje objašnjenja te potiče znanstvenike da
raspravljaju i orijentiraju se na pripreme za jedan vrlo zahtjevan
posao - izradu Rječnika srednjovjekovnoga hrvatskog jezika.
"Hrvatska povijesna fitonimija" zapravo je za trećinu proširen
doktorat Nade Vajs koji je, ustvrdio je akademik August Kovačec, vrlo
značajan prinos poznavanju velikoga i zatvorenoga segmenta hrvatskoga
jezika pretežito do kraja 18. st. te znanstvenoj analizi
denominacijskih sustava.
Fitonimija, kao terminus technicus, istodobno pokriva jezično
istraživanje pučkoga nazivlja bilja kao dijela leksika nekoga jezika
te nazivlje samo. Autorica je pak, istaknuo je Kovačec, odradila
zahtjevnu zadaću i svakom je pojedinom fitonimu pridružila sistematski
botanički naziv.
Pri tomu se u središnjem dijelu knjige Nada Vajs između znanstvene i
pučke klasifikacije osam referencijalnih skupina (drveće i grmlje,
drveće jestivih plodova, samoniklo ljekovito bilje, korovno bilje,
začinsko i jestivo bilje, cvjetovi, ratarske kulture te žitarice i
industrijsko bilje), priklonila pučkoj budući da se najprije radi o
leksičkoj analizi.
"Lika i Ličani u hrvatskom jezikoslovlju" znanstveni je zbornik s
prvoga znanstvenog skupa "Dani Ante Starčevića", održanoga u svibnju
2002. pod znakom Ante Starčevića - simbola hrvatske samobitnosti,
podsjetio je akademik Petar Šimunović. Dodao je da je Lika dala tri
velika imena hrvatskoga jezikoslovlja - Šimu Starčevića, tvorca prvih
gramatičkih udžbenika za hrvatski jezik, Antu Starčevića koji se
istaknuo političkim jezičnim polemikama i Frana Kurelca, istaknutoga
jezikoslovca iz tzv. riječke škole.
Bez obzira na to kakvo je danas stanje u Lici koja se, kako je rekao
Šimunović, "nakon turskoga pustošenja nalazi u pustoši iz koje ni
danas ne izlazi", zbornik ne bismo smjeli shvatiti kao "in memoriam"
već kao promemoriu da u Lici, osim prometnica, treba obnoviti i
kulturne silnice.
Kad je pak riječ o pretisku pravopisa kajkavskoga književnog jezika,
Lada Badurina smatra da su pretisci, osim njihove bibliofilske i
filološke vrijednosti, važni i zato što bi trebali potaknuti
jednostavnija i novija istraživanja hrvatske ranije pravopisne
prošlosti.
Dvije najnovije knjige časopisa "Rasprave Instituta za hrvatski jezik
i jezikoslovlje" predstavili su urednici Mirko Peti i Marija Znika.
(Hina) xip yaz
(Hina) xip yaz