ZAGREB, 24. ožujka 2004. (Hina) - "Kako se boriti protiv govora mržnje i rasno motiviranog nasilja" tema je okruglog stola koji je danas u organizaciji Centra za ljudska prava u Zagrebu okupio brojne stručnjake, a u cilju, kako je
rečeno, poticanja javne rasprave o svim aspketima rasne netrpeljivosti, govora mržnje i rasno motiviranog nasilja te pronalaženja načina za uspješno suprostavljanje i borbu protiv tih negativnih pojavnosti.
ZAGREB, 24. ožujka 2004. (Hina) - "Kako se boriti protiv govora mržnje
i rasno motiviranog nasilja" tema je okruglog stola koji je danas u
organizaciji Centra za ljudska prava u Zagrebu okupio brojne
stručnjake, a u cilju, kako je rečeno, poticanja javne rasprave o svim
aspketima rasne netrpeljivosti, govora mržnje i rasno motiviranog
nasilja te pronalaženja načina za uspješno suprostavljanje i borbu
protiv tih negativnih pojavnosti. #L#
Koordinator Centra za ljudska prava Tin Gazivoda rekao je da postoje
tri razine problema - edukativne aktivnosti koje trebaju spriječiti da
se govor mržnje i rasno motivirano nasilje pojavi, a u kojima može
sudjelovati Vlada, nevladine udruge te škole i sveučilišta, drugo su
društvene reakcije na nasilje i govor mržnje i treće je pitanje
sankcija.
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) i član Upravnog odbora
Centra za ljudska prava Žarko Puhovski rekao je da se radi o pravnom,
socijalnom, moralnom i političkom problemu koji se u raspravi na prvoj
razini o govoru mržnje svodi jednostavno na pitanje ograničenja
slobode javne riječi.
Puhovski je rekao kako mu se čini da su ideje o zabrani simbola, pa i
nacističkih simbola zakonskim mjerama u osnovi pogrešne i da zabraniti
treba jedino eksplicitno pozivanje na diskrimnaciju, povrjeđivanje
prava, progon i veličanje nekadašnjih progona.
Ako je zabranjeno imati nacističke znakove što je s petokrakom
zvjezdom pod kojom je objektivno ubijeno više ljudi, upitao je
Puhovski.
Založio se za potrebu educiranja sa simboličke razine na onu koja ima
jasnu tendenciju prelaska na djelovanje.
Zabrana ratne propagande je po sebi jedna u mnogočemu sporna
formulacija, rekao je Puhovski. "Ja ne vidim kako bi se imalo smatrati
nedopustivim da pozivamo ljude u rat za obranu kad su napadnuti, a ne
vidim kako bi se to moglo drugačije razumijeti nego ratna propaganda",
rekao je i dodao kako imamo posla s nedovoljno preciznim pravnim
odredbama.
Govor mržnje znači govor koji mobilizira visoki stupanj emocija i
koji zbog toga polazi od toga da govorniku ušteđuje argumentaciju, A
to je posebno pogubno kad se odnosi na osobine koje ljudi imaju
pripadajući kolektivima po pripadnosti, za razliku od onih po
članstvu. Iz udruge, stranke možeš izići, ali je etničko i rodno
porijeklo zadano i kad se na osnovu njih diskriminira, taj čovjek ne
može imati nikakvu obranu, rekao je Puhovski.
Sociolog Alija Hodžić suprostavio se tvrdnjama Puhovskog da treba
zabraniti tek onaj govor koji eksplicite poziva na nasilje, ističući
da nije siguran da treba išta zabraniti jer su sve zabrane
kontraproduktivne. Pitao je što je u slučaju teksta i konteksta, kad
je kontekst problematičniji, te što je s govorom u metaforama.
Saborska zastupnica SDP-a Ingrid Antičević Marinović rekla je da je
društvo senzibilizirano za te probleme, i da su političari pozvani da
ustanu protiv svih oblika mržnje i ugrade to u zakon kako bi se
spriječili u praksi.
Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava rekao je kako mu se
čini da su rasizam, ksenofobija nešto što dugo prati ljudski rod i
pritom mutira i prilagođava se, ali zadržava svoju malignost. Rekao je
da se sve više pojavaljuje nešto što se može nazvati kulturni rasizam.
Za Vesnu Teršelič iz Centra za mirovne studije, obrazovanje je
najvažnije u borbi protiv tih društvenih negativnosti.
Predsjednik Saborskog odbora za ljudska prava i prava nacionalnih
manjina Furio Radin rekao je kako svijetu i Hrvatskoj prijeti opasnost
od rasizma protiv Arapa i antisemitizma kao reakcije na ponašanje
države Izrael prema Palestincima.
(Hina) xbma ysšh
(Hina) xbma ysšh