ISTRAŽIVANJE: PODUZEĆA RELATIVNO SLABO OCIJENILA POSLOVNA UDRUŽENJA

ZAGREB, 24. ožujka 2004. (Hina) - Tek oko trećine ili 35 posto hrvatskih poduzeća usluge koje pružaju poslovna udruženja (PU) ocjenjuju pravovremenima i odgovarajućima, a njih manje od polovice, točnije oko 40 posto drži da su ta udruženja učinkovita u zastupanju potreba poduzeća te ih prepoznaju kao nositelje promicanja interesa gospodarstva.#L# Pokazalo je to danas predstavljeno istraživanje "Razvoj poslovnih udruženja u Hrvatskoj" kojeg je proveo Institut za međunarodne odnose (IMO) u suradnji s američkim Center for International Private Enterprise (CIPE). Prema riječima voditeljice tog istraživanja Sanje Maleković iz IMO-a, istraživanje se temelji na rezultatima ankete na reprezentativnom uzorku 300 poduzeća iz Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Zadra, Pule i Varaždina, a za finalni izvještaj korišteni su i ostali dostupni relevantni podatci, npr. iz Izvješća o konkurentnosti Hrvatske iz 2002. Značajan dio poduzeća obuhvaćenih ovim istraživanjem, njih 22 posto, uopće ne koristi usluge PU-a, čak i ako su članovi tih udruženja. Oni koji, pak, koriste njihove usluge uglavnom su njima zadovoljni - njih 65 posto, a potpunosti je zadovoljno njih 10 posto. Konkretno, poduzeća su anketirana i o zadovoljstvu korištenih usluga Hrvatske gospodarske komore (HGK), koje 49 posto ispitanih poduzeća drži uglavnom zadovoljavajućima, a njih 18 posto potpuno zadovoljavajućima, dok ih je 25 posto nezadovoljno, a 8 posto potpuno razočarano uslugama HGK. Rekavši kako je Hrvatska zemlja europske tradicije, predsjednik HGK Nadan Vidošević je ove rezultate komentirao riječima da je istraživanje vođeno po američkoj metodologiji i američkim mjerilima, koja ne priznaju većinu europskih standarda kvalitete. Naveo je primjer ISO certifikat kvalitete, koji je dobila HGK, a koji u SAD-u ne znači gotovo ništa, iako je u Europi nemoguće započeti bilo koji posao bez njega. Rezultati istraživanja pokazuju i da postoji djelomični nesklad između usluga koje poslovna udruženja pružaju i usluga koja poduzeća očekuju. Tako npr. poduzeća na prvo mjesto po važnosti stavljaju pružanje informacija o promjenama zakonodavnog okvira, dok je to treća po redu usluga koju udruženja najčešće pružaju, kazala je Maleković. Poduzećima je na drugom mjestu pružanje savjeta o poslovanju, dok je to na petom mjestu usluga na listi usluga PU, a čini se da poslovna udruženja prevelik naglasak daju organiziranju sajmova i poslovnih susreta, jer je ta usluga na njihovom drugom mjestu, dok je poduzećima to na šestom mjestu. Na temelju tih rezultata, Maleković je predstavila i korake koje bi podlovna udruženja trebala poduzeti u daljnjem razvoju, poput poboljšanja kvalitete svojih usluga, jačeg promicanja u gospodarstvu, kontinuiranog praćenja i prilagodbe potrebama članova, unaprijeđenja specijalizacije i profiliranja i dr. (Hina) xrub yds