UZ SVJETSKI DAN VODA: VODA HRVATSKO BOGATSTVO

ZAGREB, 21. ožujka 2004. (Hina) - Godišnje po stanovniku Hrvatska ima 28.000 prostornih metara voda, od čega podzemnih 1280 prostornih metara, i po tom je bogatstvu peta zemlja u Europi i 42. u svijetu. #L# Hrvatski građani mogu biti mirni jer još uvijek, za razliku od većine građana europskih zemalja, mogu piti vodu iz slavine, rekla je Hini u povodu Svjetskog dana voda, 22. ožujka, Jasna Daničić, zamjenica ravnatelja Državne uprave za vode u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Svjetski dan voda proglasila je Generalna skupština UN-a 1992., sukladno preporukama Konferencije UN-a o okolišu i razvoju. Tema je ovogodišnjeg dana "Voda i katastrofe", a glavna poruka "Budi informiran, budi spreman". U Hrvatskoj su zadnje velike poplave bile prije četrdesetak godina i nanijele su velike štete. Da bi se poplave spriječile, izgrađeno je 2415 kilometara nasipa. Od rezervi podzemnih voda, vode prve razine i vrlo visoke kakvoće, tzv. hrvatske strateške rezerve, na krškim su područjima - Like, Gorskog kotara i unutrašnjosti Dalmacije. Super kvalitetne su i rezerve podzemnih voda u dolini Save i Drave, ali ih je zbog naselja i industrije teže očuvati. Vodom je bogata i južna Hrvatska, ali ju je isto teže očuvati jer pripada slijevu koji dijelimo i s drugim državama, rekla je Daničić. Navela je da su 90 posto vode, koje se koriste za javnu vodoopskrbu, podzemne vode. Voda je opće dobro i za svako njezino korištenje u gospodarske svrhe potrebna je koncesija. Dosad je Državna uprava za vode sklopila 135 koncesija za javnu vodoopskrbu, 365 za industrijske potrebe, 17 na izvorima vode za prodaju na tržištu, četiri za zahvaćanje mineralnih voda i 13 za zahvaćanje termalnih voda. Koncesije se izdaju i za korištenje vodnih snaga za dobivanje električne energije. Jasna Daničić tvrdi da je voda u Hrvatskoj neravnomjerno raspoređena, a velik je problem i nedovoljna izgrađenost javnih odvodnih sustava i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. U Hrvatskoj je 75 posto stanovništa priključeno na javni vodoopskrbni sustav, a njih tek 45 posto na kanalizaciju, odnosno sustav odvodnje otpadnih voda. Po priključku na vodoopskrbni sustav svrstavamo se u red srednje razvijenih zemalja, a po izgrađenosti kanalizacijskog sustava i pročišćavanja otpadnih voda nerazvijena smo zemlja. Hrvatski su prioriteti zato izgradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, rekla je Daničić navodeći da se radi na projektu Jadran, u sklopu kojega bi do 2009. trebalo izgraditi 45 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Za kopneni dio Hrvatske radi se plan prioriteta izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i sustava za odvodnju. U izgradnji je zagrebački sustav, a u pripremi su karlovački, koprivnički, osječki, slavonskobrodski i drugi. U povodu obilježavanja Svjetskog dana voda ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković rekao je da je posao prodaje vode jedan od poslova budućnosti i velika šansa za Hrvatsku. Istaknuo je da Hrvatska svoje vodne potencijale ne koristi dovoljno, posebice kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji. Podatci pokazuju kako je od ukupno tri milijuna hektara poljoprivrednih površina za navodnjavanje pogodno nešto više od 2,1 milijuna hektara, a navodnjava se tek nešto više od 6000 hektara. Hrvatska Vlada nedavno je strateškim proglasila Projekt navodnjavanja poljoprivrednih površina. I generalni direktor Hrvatskih voda Jakša Marasović smatra da je voda najvažniji resurs za budućnost te da Hrvatska mora ulagati u vodoopskrbne sustave i sustave za navodnjavanje. Podatci UN-a pokazuju da danas oko 1,1 milijardi ljudi nema pristup vodi za piće, više od 5 milijuna ljudi godišnje umire od bolesti vezanih uz nedostatak ili nekvalitetnu vodu, a procjene govore kako će do 2025. dvije trećine ljudi na Zemlji živjeti u područjima s umjerenim do jakim nedostatkom vode. Podatci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuju da u Hrvatskoj pijemo zdravu vodu. Prosječno se godišnje pregleda više od 23.000 uzoraka vode za piće iz javnih vodovoda, a rezultati pokazuju da je više od 90 posto tih uzoraka zdravstveno ispravno. U HZJZ-u kažu da su u Hrvatskoj izuzetno rijetke epidemije koje se prenose vodom za piće, te da im se broj smanjuje. Voditelj Odjela za kemiju voda i mineralne, izvorske i stolne vode Željko Dadić iz HZJZ-a kaže da ne znamo cijeniti zdravstveno ispravnu vodu, koja bi mogla postati strateški hrvatski proizvod. Iznosi podatak da u Hrvatskoj podzemne vode čine oko 12 posto ukupnih količina vode, te da su znatno bolje kakvoće nego one u razvijenim zemljama. (Hina) xbma ysšh