ZAGREB, 19. ožujka 2004. (Hina) - U Hrvatskoj se prosječno godišnje laboratorijski pregleda preko 23.000 uzoraka vode za piće iz javnih vodovoda, a rezultati pokazuju da je preko 90 posto pregledanih uzoraka zdravstveno ispravno,
rečeno je danas u povodu 22. ožujka, Svjetskog dana voda.
ZAGREB, 19. ožujka 2004. (Hina) - U Hrvatskoj se prosječno godišnje
laboratorijski pregleda preko 23.000 uzoraka vode za piće iz javnih
vodovoda, a rezultati pokazuju da je preko 90 posto pregledanih
uzoraka zdravstveno ispravno, rečeno je danas u povodu 22. ožujka,
Svjetskog dana voda.#L#
U Hrvatskoj je lani bilo 6,1 posto neispravnih bakterioloških uzoraka
i 7,2 posto neispravnih mikrobioloških uzoraka vode, rekao je biolog
Slavko Šobot na konferenciji za novinare Hrvatskog zavoda za javno
zdravstvo (HZJZ).
U HZJZ-u kažu da su u Hrvatskoj izuzetno rijetke epidemije bolesti
koje se prenose vodom za piće, a broj im se sve više smanjuje.
Do njih dolazi uglavnom u manjim vodoopskrbnim sustavima nad kojima
se rijetko obavljaju inspekcijski nadzori. Lani su zabilježene dvije
do tri epidemije, i to najčešće gastroenterokolitis.
Zahvaljujući geografskom položaju i reljefno-klimatskim osobinama
našeg prostora, raspoložive količine vode u Hrvatskoj veće su nego u
većini europskih zemalja.
Po podacima HZJZ-a, približno 77 posto hrvatskog stanovništva
priključeno je na veće ili manje javne vodovodne sustave, dok se
ostali dio stanovništva opskrbljuje vodom iz drugih objekata.
Najmanja opskrbljenost stanovništva vodom je u
Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (32 posto), a najveća u
Primorsko-goranskoj (čak 97,3 posto).
Kemičar Željko Dadić kaže da ne znamo cijeniti zdravstveno ispravnu
vodu, koja bi mogla postati strateški hrvatski proizvod.
U Hrvatskoj, kaže Dadić, podzemne vode čine oko 12 posto ukupnih
količina vode, što je znatno iznad svjetskog prosjeka, a također su
znatno bolje kakvoće nego u razvijenim zemljama.
HZJZ je dao certifikate za zdravstvenu ispravnost voda za dvije
tvornice mineralne vode (Jamnica i Lipički studenac), šest izvorskih
voda (Bistra, Jana, Studena, Sv. Rok, Aqua Sanna i Viva) te dvije
stolnih voda (Aqua Viva i Vistra).
Iako ostale punionice voda nemaju certifikat, u Zavodu kažu kako to
ne znači da su zdravstveno neispravne. No, upozoravaju na svakodnevnu
pojavu prodavanja vode koja je punjena iz slavine, čime se varaju
kupci.
(Hina) xmvr ymd
(Hina) xmvr ymd