ZAGREB,14. siječnja(Hina) - Uspostava kondominija (zajedničke vlasti) nad morskim koridorom od Piranskog zaljeva do otvorenog mora, koju je kao rješenje slovensko-hrvatskog graničnog spora predložio slovenski pomorski stručnjak Mitja
Gerbec, "lošije je rješenje od razgraničenja", ocijenio je u srijedu profesor međunarodnog prava Vladimir Đuro Degan.
ZAGREB,14. siječnja(Hina) - Uspostava kondominija (zajedničke vlasti)
nad morskim koridorom od Piranskog zaljeva do otvorenog mora, koju je
kao rješenje slovensko-hrvatskog graničnog spora predložio slovenski
pomorski stručnjak Mitja Gerbec, "lošije je rješenje od
razgraničenja", ocijenio je u srijedu profesor međunarodnog prava
Vladimir Đuro Degan.#L#
"Kondominij je lošije rješenje od razgraničenja,
tim više što slovenski stručnjak predlaže kondominij na hrvatskom
teritorijalnom moru", izjavio je prof. Degan za Hinu.#L#
Najbolje rješenje u sporu bilo bi da se sredinom Piranskog zaljeva
uspostavi kondominij nad koridorom kojim bi Slovenija izlazila na
otvoreno more, kazao je Gerbec za list "Delo" od srijede.
Kondominij (ili koimperij) je teritorij pod zajedničkom vlašću dviju
ili više država. Primjer kondominija nad dijelom mora je zaljev
Fonseca, na pacifičkoj obali Srednje Amerike, koji se nalazi u
zajedničkoj vlasti triju obalnih država - Salvadora, Hondurasa i
Nikaragve - osim pojasa teritorijalnog mora širine tri milje (NM).
"Prijedlog da se na hrvatskom teritorijalnom moru proglasi kondominij
nije rješenje koje postoji u zaljevu Fonseca", rekao je Degan.
Prihvaljivijom je ocijenio mogućnost da u kondominij uđe cijeli
Piranski zaljev.
"Kondominij bi došao u obzir kada bi Slovenija ponudila cijeli
Piranski zaljev i još dio teritorijalnog mora, a Hrvatska također dio
teritorijalnog mora", kazao je.
Degan je istodobno istaknuo da "pravo Slovenije na teritorijalni
pristup otvorenom moru", kako ga u "Delu" definira Gerbec, ne postoji
u međunarodnom pravu mora.
Glede zalaganja slovenskog stručnja za "ad-hoc" arbitražu, ukoliko se
do kraja godine ne riješi pitanje razgraničenja, Degan je mišljenja
kako prednost treba dati Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Haagu,
odnosno komisiji ili arbitrima izabranim među njegovih 15 sudaca.
Za "parafirani" sporazum Drnovšek-Račan (2001.) koji bi po Gerbecu
trebao biti "polazište" za arbitražu, Degan smatra da ne može biti
izvor prava jer se, prema Bečkoj konvenciji o pravu ugovora iz 1969.,
radi samo o nacrtu sporazuma koji nije čak ni u cijelosti parafiran
već su parafirane samo njegove stranice.
Uz kontinuiranu raspravu slovenskih i hrvatskih stručnjaka za
međunarodno pravo, u petak bi se, nakon duljeg prekida, trebao
nastaviti i dijalog vlada dviju zemalja o graničnim pitanjima na prvom
sastanku ministara vanjskih poslova Miomira Žužula i Dimitrija Rupela
u Zagrebu.
Žužul je u srijedu najavio da će na tom sastanku "pokušati smiriti
situaciju, depolitizirati je i probleme svesti u realne okvire", dok
je Rupel u Ljubljani ocijenio da "mogućnosti za dogovor s Hrvatskom
postoje, makar i u ograničenom opsegu".
(Hina) dh rt
(Hina) dh rt