U toj odluci se kaže da se Hrvatskoj dozvoljava određeni stupanj fleksibilnosti prilikom određivanja referentne visine emisija stakleničkih plinova u odnosu na njenu povijesnu razinu. Odbor za provedbu odluka Konvencije će na svojoj slijedećoj sjednici razmotriti razinu emisija stakleničkih plinova u baznoj godini za Hrvatsku i predložiti njezino prihvaćanje na slijedećem zasjedanju stranaka Konvencije o zaštiti klime.
To znači da će Hrvatska, kao potpisnica Kyoto protokola prilikom obvezatnog smanjenja emisije stakleničkih plinova od 2008. iz svojih energetskih izvora, prometa i poljoprivrednih aktivnosti krenuti sa više razine nego je to do sada bilo određeno uzimanjem 1990. godine kao osnovice za izračun razine emisija, kaže se u priopćenju.
Također se ističe da je takva odluka rezultat četverogodišnjih nastojanja za prihvaćanjem posebnih okolnosti u kojima se našla Hrvatska početkom devedesetih godina, u ratnom okruženju, zaustavljanjem industrijskih pogona i bitno nižom razinom utroška električne energije.
Hrvatsko izaslanstvo na konferenciji UN-a u Montrealu imalo je snažnu podršku Europske Unije i drugih zemalja s kojima je hrvatsko izaslanstvo održalo niz bilateralnih susreta prije donošenja same odluke. To ujedno Hrvatsku obvezuje i na ozbiljno razmatranje većeg korištenja obnovljivih izvora energije, kao što je energija iz biomase ili vjetra, proizvodnja biodisela, povećanje energetske efikasnosti i uopće racionalnog korištenja energije.
U priopćenju se također kaže kako je iz susreta u Montrealu razvidno da u svim tim programima Hrvatska može računati na aktivnu pomoć Europske unije.