Recenzentica Marija Pejčinović-Burić ocijenila je Atlas korisnim izdanjem, posebice stoga što hrvatske osnovne škole oskudijevaju dostupnim podatcima o Europskoj uniji.
"Ovo nije knjiga koju će učenici pročitati i odložiti, nego će joj se vraćati zbog bezbroj podataka", rekla je Pejčinović-Burić, napomenuvši kako je knjiga vrlo dobro didaktički strukturirana te da sadrži mnogo podataka na malo prostora.
Osim uvodnog dijela o EU te o svakoj članici posebno Atlas donosi važne pojmove, zanimljive osobe i značajke pojedine zemlje. Kartografski prilozi dobro su izrađeni i nisu opterećini detaljima, primijetila je Pejčinović-Burić
Atlas obuhvaća 25 zemalja Europske unije te Rumunjsku i Bugarsku koje će biti primljene 2007. U hrvatsko izdanje uvršten je prilog o Hrvatskoj, koja je počela pristupne pregovore s Europskom unijom, kojeg pak nema u njemačkom izdanju.
Recenzentica Ana Petravić napominje da Atlas Europske unije može u osnovnim školama poslužiti kao poticaj i kao izvor znanja. Po njezinim riječima može pslužiti ne samo individualnom čitanju nego kao i dobra podloga za školsku obradbu bitnih pitanja o EU.
Na hrvatski jezik Atlas je prevela Milica Bračun, a objavljen je kao četvrto izdanje u biblioteci "Europa", koju su 2003. pokrenuli "Školska knjiga" i Institut za globalizaciju i intrerkulturalno učenje.
Sedamdesetak primjeraka Atlasa Austrijski će kulturni forum u Zagrebu, koji je podupro njegovo izdanje, poslati u hrvatske osnovne škole.
Na predstavljanju su govorili i direktor Austrijskogaa kulturnog foruma Robert Szucsich te predsjednik Uprave "Školske knjige" Ante Žužul koji je pozvao Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa da preporuči uporabu Atlasa u školama kako bi djeca usvojila interkulturalnu komunikaciju i učila o Europi kao standardu, štiteći nacionalni indentitet.