Slavistička i kroatistička znanost vrlo dobro pamte Hamma i njegov rad na području dijalektologije, akcentologije, filologije, povijesti književnosti, lingvistike i ponajviše istraživanju glagoljice, rekao je predsjednik Organizacijskog odbora skupa, Alojz Jembrih, na današnjoj konferenciji za novinare.
Osim o Hammovim znanstvenim doprinosima, sudionici, među kojima su i njegovi bivši studenti, govorit će o Hammu kao intrigantnoj osobi i neumornom istraživaču.
Jembrih, Hammov bečki student, taj znanstveni skup naziva "hommageom čovjeku koji je zadužio kroatistiku i slavistiku".
Na skupu će govoriti i dva Hammova nasljednika na mjestu predstojnika Instituta slavistike na bečkom Sveučilištu - Radoslav Katičić i Gerhard Neweklowsky.
Tridesetih i četrdesetih godina 20. stoljeća Hamm je predavao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je bio lektor za poljski jezik, a šezdesetih odlazi u Beč, gdje postaje voditeljem Katedre za slavistiku. Predavao je i na mnogim europskim sveučilištima.
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Staroslavenski institut iz Zagreba i grad Belišće danas će u Gatu kraj Valpova, na kući u kojoj se Josip Hamm rodio 3. prosinca 1905., otkriti spomen ploču.