On je na skupu posvećenu djelovanju Međunarodnoga kaznenoga suda za bivšu Jugoslaviju, govoreći o trima različitim haaškim sudovima i Hrvatskoj, pozvao da se ustraje u tužbi naše zemlje protiv Srbije i Crne Gore za genocid i agresiju. Također moramo odbiti manipulacije Haaškoga suda kojim se ocjenjuje naša povijest, rekao je.
Ustvrdio je i kako moramo "učiniti sve da se ostvare ciljevi" stalnoga Međunarodnog kaznenog suda .
Govoreći o povijesno-političkom kontekstu djelovanja Haaškoga suda, povjesničar Josip Jurčević je ocijenio kako Haaški sud može biti "plodan izvor za utvrđivanje povijesnih činjenica". "Pravomoćno utvrđena presuda dugoročno utječe na povijesnu percepciju", ustvrdio je, upozorivši kako bi "Haaški sud mogao utjecati na interpretaciju hrvatske povijesti".
"Sud također izravno utječe na političke procese", napomenuo je, dodavši kako učinci mogu biti pravne, moralne i poslovne naravi. "Tužiteljstvo Haaškoga suda postalo je najeminentnija ustanova za pitanje međunarodnoga položaja Republike Hrvatske", rekao je. Objasnio je i kako su međunarodni gospodarski pritisci na Hrvatsku, potaknuti Haaškim sudom, u protuslovlju s međunarodno-pravnim poretkom u svijetu jer je on utemeljen na Povelji Ujedinjenih naroda.
Ovogodišnji skup što ga organizira Institut za društvena istraživanja "Ive Pilara" posvećen je pitanjima rada Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu.
Tijekom dana o radu tog suda, uz ine, govorit će Slavko Zadnik, Patricija Kajić-Kudelić, Slobodan Lang, Dražen Živić, Sanja Špoljar-Vražina i Vine Mihaljević.
Radovi izlagatelja bit će objavljeni u zborniku.