Izložba je danas, u povodu 50. obljetnice smrti hrvatskog pjesnika, otvorena u Muzejsko-galerijskom prostoru Palače narodnog doma HAZU-a.
Autori izložbe su Tomislav Sabljak, Andreja Sapunar i Ivica Matičević, koji je, kako je rečeno, najviše radio na njezinoj pripremi.
Izloženi su rukopisi i predmeti iz ostavštine Tina Ujevića koji se čuvaju u Arhivu Odsjeka za povijest hrvatske književnosti.
Po riječima Tomislava Sabljaka, spomenuti odsjek čuva 29 velikih kutija Tinove ostavštine - poezije, tekstova, eseja i feljtona.
Većina materijala su Tinovi originalni rukopisi, pisani običnom olovkom, pa je i njihova vrijednost u tome što su se, zbog osjetljivosti, ti rukopisi vrlo rijetko izlagali. Sabljak je istaknuo da se za djelo Tina Ujevića može kazati da ga obilježavaju trajnost i univerzalnost.
Književni povjesničar, akademik Dubravko Jelčić govorio je o Ujevićevu značenju u hrvatskom književnom životu, naglasivši kako je to bio jedan svestrani umnik, umjetnik, mislilac, pjesnik i enciklopedist.
U svom djelu Ujević je pokazao vizionarstvo, a već početkom 20. stoljeća, po Jelčićevim riječima, veliki pjesnik najavio je da će to stoljeće biti stoljeće pada svih intelektualnih i kulturnih vrijednosti.
Ujević je bio, ne samo boem, kako su ga proglašavali, nego veliki radnik i poklonik pokornosti. Poput Nazora i Krleže, Ujević je jedan od onih koji su puno radili na vlastitim tekstovima i borili se za čistoću hrvatskoga jezika, napomenuo je Jelčić.
Matičević je podsjetio na Ujevićevu ostavštinu u Odsjeku za književnost, na tisuće sitno ispisanih stranica. Po njegovim riječima izložba nije istraživačka, nego ona želi upozoriti na Tinovo poetsko i književno djelo, na njegovu iznimnu vrijednost. U ostavštini su poznati i Tinovi prijevodi "Vlati trave" Whitmana i "Srce tame" J. Konrada.
Današnje otvorenje izložbe popratio je kant autor, pjesnik, Arsen Dedić, koji je uglazbio mnoge Tinove stihove, a prikazan je i film Željka Senečića "O Tinu Ujeviću".