Članovi Upravnog odbora birat će između tri investicijska društva koja su zadovoljila uvjete natječaja - CA-IB invest d.o.o HVB Splitske banke, Erste invest d.o.o. Erste & Steiermaerkische banke, te HPB invest d.o.o Hrvatske poštanske banke.
Po riječima člana Upravnog odbora Silvana Hrelje, pri odabiru društva odlučujući će kriteriji biti naknada koju traže za svoj rad, razvijenost mreže te financijska snaga banke koja stoji iza društva.
Izabrano investicijsko društvo potom će od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) preuzeti gotove izračune duga i slati ih umirovljenicima, nakon što obavi tehnički dio vezan uz izradu obavijesti i teksta izjave o načinu povrata duga.
Izjavu, u kojoj će se opredijeliti žele li povrat polovice duga u roku dvije godine ili cijelog iznosa u roku od osam godina, umirovljenici će morati dostaviti natrag fondu.
Predsjednik HSU-a smatra da bi se taj posao trebao obaviti putem HZMO-a koji ima svu potrebnu logistiku, te se nada da će prve od ukupno oko 670.000 obavijesti umirovljenicima početi stizati krajem studenoga.
Jordan pritom upozorava na dva problema - nedovoljno ažurirane adrese u HZMO-u, te kako obavijestiti nasljednike umrlih umirovljenika koji ostvaruju pravo na povrat duga svojih roditelja.
Do kraja godine Vlada bi trebala rezervirati imovinu koja će ući u Umirovljenički fond.
Do 31. siječnja iduće godine svi bi se umirovljenici trebali izjasniti o opciji povrata duga, kako bi se znalo koliko je ukupno novca potrebno za to.
Po podacima HZMO-a, pravo na povrat do 10.000 kuna ostvaruje 75.792 umirovljenika čije su mirovine bile manje od 1.500 kuna.
Između 10.000 i 20.000 kuna ostvarilo bi 73.436 umirovljenika, a 96.000 umirovljenika primilo bi između 20.000 i 30.000 kuna. Njihove su mirovine početkom godine iznosile između 1.500 i 3.000 kuna.
Najviši iznos duga - više od 150.000 kuna, ostvaruje 35 umirovljenika.