Iako razlozi za vezu između visoko IQ-a u djetinjstvu i duljine života nisu razjašnjeni, čini se da dulji život ipak ne proizlazi iz činjenice da su inteligentna djeca ujedno kasnije u životu imala bolja primanja ili socijalni status.
Kao djeca, sudionici istraživanja bili su iz utjecajnih obitelji i većina su bijelci, ali se ipak pokazalo da je upravo IQ u djetinjstvu bio najvažniji čimbenik njihovog dugog života.
Dakle, po zaključcima studije Martin i Kubzansky, visoki IQ produžuje život i kod onih s manjim primanjima i slabijih socijalnim statusom.
Studija se temelji na podacima o 862 muškarca i žena koji su praćeni od djetinjstva, a svi su imali IQ u mladoj dobi 135 ili viši, s time da je prosjek iznosio 151.
Istraživači su zaključili da do IQ-a 163 rizik smrti pada proporcionalno rastu IQ-a - npr. oni s IQ-om od 150 u djetinjstvu imali su 44 posto manji rizik umiranja od onih sa 135. Za IQ iznad 163, zasad podataka nema.
Iako nije jasno zašto IQ u djetinjstvu donosi takvu dobrobit, znanstvenici koji su radili na studiji ističu nekoliko čimbenika: inteligentnija djeca izabiru zdravije životne navike, uz redovito vježbanje i izbjegavaju pušenja, a vjerojatnije je da će dobiti bolje plaćen poslao sa svim prednostima koje on sa sobom nosi.
Sve u svemu, visoki IQ donosi "seriju vještina" kao što su razumno prosuđivanje, planiranje i komunikacija što utječe na to kako ljudi gledaju na pitanja svojega zdravlja, kaže studija.