To izvješće, plod rada 16 istraživačkih instituta u Europi, objavljeno u američkom časopisu Science od 28. listopada, najdetaljniji je informatički model dosad o utjecaju globalnog zatopljenja na okoliš i populaciju u Zapadnoj Europi do 2080.
"Od svih europskih područja mediteranski bazen čini se najosjetljivijim na globalno klimatsko zatopljenje", jer će porast temperatura izazvati nestašiciu vode, kažu autori tog dokumenta.
"Posljedice će biti suše, šumski požari, premještanje tradicionalnih vrsta stabala na sjever i gubitak obradivih površina", dodaju oni.
Prema njihovom scenariju, od 14 do 38 posto populacije Mediterana živjet će u zonama gdje će biti nestašice vode.
Zagrijavanje klime promijenit će količinu snijega u Alpama.
Prema toj studiji, u sljedećim desetljećima snježit će zimi najčešće na visini između 1500 do 1700 metara, nasuprot visine od približno 1300 metara danas.
U švicarskim Alpama, primjerice, površine pogodne za skijanje trebale bi se sa sadašnjih 85 posto smanjiti na 63 posto, ocjenjuju istraživači.