Namjera je stručne rasprave istražiti je li upotreba jezika diskriminatorna i u suprotnosti s ustavnim i zakonskim načelima te međunarodnim konvencijama i standardima o ravnopravnosti spolova.
Gordana Lukač Koritnik napomenula je da se nepostojanje standarda, stručnog promišljanja, te javnih i političkih inicijativa o jezičnoj rodnoj perspektivi pokazalo problematičnim u njezinu radu praćenja provedbe zakona koji propisuju zabranu diskriminacije na osnovi spola.
Ona smatra da je upotreba jezika diskriminirajuća za ženu ne samo u dokumentima, već i kod oglašavanja za radna mjesta.
Zrinjka Glovacki Bernardi s Katedre za njemački jezik zagrebačkog Filozofskog fakulteta rekla je da jezični oblik izravno utječe na stvaranje predodžbi kod slušatelja/slušateljica što uzrokuje diskriminaciju.
Navela je primjer hrvatskog Ustava i Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Ustav izričito govori o građanima i državljanima, a ženska imenica u kojoj se označava osoba spominje se jedino kao majka, dok se u jednom članku navodi da država štiti materinstvo, djecu i mladež, rekla je Glovacki Bernardi.
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju navodi da student ima pravo na mirovanje obveza i za vrijeme trajanja trudnoće, a slično je i kod zakona u Njemačkoj, kazala je Glovacki Bernardi.
Profesor s mariborškog Pedagoškog fakulteta i riječkog Filozofskog fakulteta Nenad Miščević govorio je o mogućnosti da je spol zakodiran u samoj gramatici, odnosno da jezik sugerira kako je pravnik muško, a kućna pomoćnica žensko.