U prigodnoj riječi predsjednik Mesić je istaknuo kako je to prigoda da se stvari postave u pravu povijesnu perspektivu i da se još jednom ukaže na apsolutnu neprihvatljivost, a i opasnost povijesnog revizionizma. Antifašistička borba u Drugom svjetskom ratu omogućila je Hrvatskoj da i usprkos činjenici postojanja kvislinške ustaške Nezavisne Države Hrvatske kraj rata dočeka na strani pobjedničkih Saveznika, naglasio je Mesić. "Ta je činjenica dobrim dijelom odredila i cijeli tok naše povijesti u poslijeratnom razdoblju", dodao je.
U tom povijesnom trenutku britanski interes bio je isti kao i interes antifašističke Hrvatske utkane u temelje današnje samostalne i demokratske hrvatske države, rekao je Mesić. "Velika Britanija nije, niti je ikada bila neprijatelj Hrvatske" istaknuo je Predsjednik izrazivši zadovoljstvo što je Hrvatska upravo u vrijeme britanskog predsjedanja Europskom unijom započela pregovore o punopravnom članstvu u ujedinjenoj Europi. Tvrdnje da je Britanija blokirala Hrvatsku zbog antihrvatskog stava, predsjednik Mesić je nazvao najobičnijom glupošću.
Britanski veleposlanik u Hrvatskoj Sir John Ramsden rekao je da vrijednosti koje su ujedinile Veliku Britaniju i Hrvatsku u Drugom svjetskom ratu - mir, sloboda, tolerancija i poštivanje vladavine prava su iste one vrijednosti koje ih ujedinjuju i danas. Naglasio je da je osnovna namjera okruglog stola prisjetiti se i odati počast postignućima za vrijeme Drugog svjetskog rata i podići razinu znanja o značajnom poglavlju naših zemalja.
Predsjednik Mesić zajedno je s veleposlanikom Sir Ramsdenom prethodno razgledao izložbu "Pri šezdeset godišć" - skup osobnih sjećanja ljudi koji su od 1943. do '45. živjeli na otoku Visu kada su tamo boravili Britanci. Izložba donosi djelić atmosfere tog vremena kroz oživljena sjećanja sudionika događaja na otoku, a pripremilo ju je britansko Veleposlanstvo.
U raspravi okruglog stola su, među ostalima, sudjelovali Rod Bailey iz Imperijalnog ratnog muzeja u Londonu, profesor sa zagrebačkog Sveučilišta Ivo Goldstein, ministar u Titovoj vladi i istaknut diplomat Budimir Lončar i drugi.