Kako je priopćeno iz Džihanovićeva ureda u Sarajevu, on je zatražio da se, prije nego što se poduzmu bilo kakvi postupci vezani uz prodaju odnosno dokapitalizaciju Energopetrola, o tome očituje federalni parlament.
Takav zahtjev temelji se na stajalištu da vlada nema ni ustavne ni zakonske ovlasti samostalno donositi odluke o promjeni oblika vlasništva nad društvenim dobrima u kojima je većinski državni kapital.
Džihanović je istodobno predložio parlamentu da pitanje privatizacije Energopetrola stavi na dnevni red svoje prve sljedeće sjednice.
Glavno vijeće zaposlenika Energopetrola odmah je uputilo Džihanoviću otvoreno pismo postavljajući mu pitanje što je svih proteklih godina učinio kako bi zaštitio interese te tvrtke i osigurao naplatu njezinih potraživanja od države čiji su dugovi i doveli do teškog stanja u tvrtki.
Džihanoviću je zamjereno da je zajedno s drugima na vlasti godinama radio na urušavanju Energopetrola da bi se sada protivio njegovoj prodaji.
Zahtjev dopredsjednika Federacije BiH na tragu je kampanje protiv prodaje Energopetrola INA-i i MOL-u što je u petak pokrenuo sarajevski tjednik "Dani".
Taj list okvalificirao je odluku vlade Federacije o prodaji Energopetrola hrvatsko-mađarskom konzorciju skandalom iznoseći pri tom tvrdnju da su neki članovi vlade dobili mito od dva milijuna konvertibilnih maraka (milijun eura) da bi glasovali za takvo rješenje.
"Ako imate informaciju, objelodanite je. Onaj tko je lopov treba i odgovarati", odgovorio je na te tvrdnje federalni premijer Ahmet Hadžipašić dodajući kako on nije primio nikakav novac.