No, prema podacima FINA-e korištenima u toj publikaciji, prihodi poduzetnika još uvijek realno rastu nešto bržom dinamikom od rashoda, što dovodi do sve veće pokrivenosti rashoda prihodima.
Realni rast prihoda u prvih je šest mjeseci ove godine tako iznosio 7,4 posto, dok su rashodi realno povećani za 7 posto, da bi na kraju lipnja dosegnuli iznos od 225,82 milijarde kuna.
Primjerice, prerađivačka industrija, koja čini više od četvrtine ukupnih prihoda gospodarstva, bilježi bržu dinamiku rasta prihoda nego lani, ali je ipak dinamika rasta rashoda bila brža od rasta prihoda.
Najbrža dinamika rasta prihoda ostvarena je kod djelatnosti hotela i restorana, i to za 16 posto, ali to je još uvijek nedovoljno da bi ova djelatnost poslovala pozitivno, napominju u HGK.
Od djelatnosti koje su prijašnjih godina dodatno stimulirale rast gospodarstva ističu usporavanje rasta prihoda u graditeljstvu (sa 18,6 na 9,5 posto) i trgovini (s 9,3 na 8,9 posto).
Podaci FINA-e pokazuju i da je najveći dio ukupnih prihoda ostvaren na domaćem tržištu, dok su prihodi na inozemnom tržištu činili oko 12,7 posto ukupnih prihoda.
Međutim, ističu u HGK, kretanja prihoda na bazi inozemne potražnje u prvih šest mjeseci ove godine pokazuju gotovo dvostruko bržu dinamiku rasta (za 16,2 posto) u odnosu na isto razdoblje lani, dok je kod prihoda na domaćem tržištu zabilježeno usporavanje.
U prvoj polovici ove godine se bilježi i usporavanje dinamike rasta ulaganja poduzetnika u dugotrajnu imovinu. Mada su poduzetnici u tom razdoblju u dugotrajnu imovinu uložili oko 23,6 milijardi kuna, stopa rasta je u prvoj polovici ove godine iznosila 7,4 posto, a u istom razdoblju lani čak 17,7 posto.
Naime, pojašnjavaju u HGK, proteklih godina se brži rast investicija temeljio na javnim-državnim investicijama i to zbog izgradnje prometne infrastrukture. U prvoj polovici ove godine se pak bilježi trend smanjenja državnih investicija (za 14,8 posto), ali i rast investicija privatnog oblika vlasništva, između ostalog i zadružnog vlasništva.
Pored toga, smanjena su ulaganja velikih poduzetnika (za 6,3 posto), a na njih se odnosi više od 50 posto svih ulaganja, dok je istovremeno ohrabrujući trend rasta investicija srednje velikih i malih poduzetnika, kažu u HGK.