Riječ je o najopsežnijim promjenama u Zakonu i vođenju stečajnih postupaka do sada, a po obimu izmjena možemo zaključiti da se radi o novom stečajnom zakonu, ustvrdila je ministrica na konferenciji za novinare.
Zakonskim izmjenama otklonit će se neke neprimjenjive odredbe, izbjeći višestruko uređenje pojedinih pravnih pitanja, izjednačiti prava svih vjerovnika, a odluke u postupku učinit će se transparentnijima, kazala je.
Stečaj bi se pokretao samo nakon što se iscrpe sve druge mogućnosti, a tvrtkama koje bi do njega i došle pružila bi se mogućnost nastavka djelatnosti i u konačnici isplata vjerovnika iz dobiti u vrijeme trajanja stečajnog plana.
Kao bitne novine ministrica je navela skraćenje stečajnog postupka koji bi, prema prijedlogu izmjena Zakona, ubuduće morao završiti za tri mjeseca, dok bi drugostupanjski sud žalbu morao rješiti za najviše 60 dana. Stečajni postupci do sada su znali trajati i po nekoliko godina, dok roka za rješavanje žalbe nije bilo.
Stečajni plan, za čiju izradu do sada nije postojao nikakav zakonski rok, u buduće bi se morao dovršiti najkasnije šest meseci nakon pokretanja postupka.
Također sve sudske odluke, rješenja, pozivi i obavijesti vezane uz stečaj objavljivat će se putem interneta.
Prijedlogom Zakona pojačano se štite prava radnika jer su zaposlenici s cjelokupnim potraživanjem svrstani u prvi isplatni red, što znači da u prvi val plaćanja više ne bi ulazila samo trećina njihovih neisplaćenih plaća.
Prije pokretanja stečaja razlučni vjerovnik morat će se pokušati nagoditi ili namiriti iz imovine dužnika, čime se želi izbjeći nepotrebno pokretanje postupaka. Dužnik se, pak, smatra nesposobnim za plaćanje ako ima nepodmirene obveze na bilo kojem svom računu dulje od 60 dana.
Stečajni upravitelji će moći biti sve fizičke osobe visoke stručne spreme s položenim stručnim ispitom. Njihovu listu utvrđivati će ministar pravosuđa, a po prvi puta su predviđeni i razlozi zbog kojih stečajnu upravitelji s te liste mogu biti i uklonjeni.