Pritom je 30,3 posto inozemnih izravnih ulaganja u prvom ovogodišnjem polugodištu došlo iz Mađarske, potom 24,7 posto iz Austrije, 14,4 posto iz Italije, 10,3 posto iz Nizozemske.
U strukturi inozemnih izravnih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku u prvoj polovici ove godine dominira ostalo novčarsko posredovanje, odnosno bankarstvo, sa čak više od 62 posto.
Zabilježena su i ulaganja u vađenje sirove nafte i zemnog plina (udio 9,9 posto), potom hotele i motele s restoranima (4,3 posto), trgovina na malo (3,5 posto).
Od ukupnih 1.099 milijuna dolara inozemnih izravnih ulaganja u RH u prva dva ovogodišnja tromjesečje 637 milijuna USD odnosi se na zadržanu dobit, 544 milijuna USD na vlasnička ulaganja, te ostatak na ostala ulaganja.
Bankarski sektor najznačajnija je djelatnost i ukupnih stranih ulaganja u razdoblju od 1993. do kraja lipnja ove godine, na njega se u tom razdoblju odnosi 24,3 posto ukupnih inozemnih izravnih vlasničkih ulaganja.
Uz tu djelatnost, stranci su u proteklih više od 12 godina najviše ulagali u telekomunikacije (udio od 14,5 posto), farmaceutsku industriju (9,3 posto), te proizvodnju naftnih derivata (7,1 posto) i vađenje sirove nafte i zemnog plina (4,2 posto).
U Hrvatsku su ukupno u tom razdoblju najviše ulagali investitori iz Austrije, a potom iz Njemačke i SAD-a.
Tako iz Austrije dolazi 25,6 posto od ukupnih izravnih inozemnih ulaganja u Hrvatsku u razdoblju od 1993. do kraja prvog polugodišta ove godine.
Slijede ulagači iz Njemačke, sa udjelom od 17,7 posto, te oni iz SAD-a sa udjelom od 12,2 posta.
Udjele nešto ispod 10 posto imaju ulagači iz Mađarska (8,7 posto), Nizozemska (8,4 posto), potom slijede Italija (7,3 posto), Luksemburg (5,7 posto), itd.
(Hina) xds yds