Hrvatski i talijanski komorski dužnosnici predstavili su djelovanje komorskih sustava Hrvatske i Italije i načine na koji oni mogu pomoći razvoju komercijalnih veza hrvatskih i talijanskih poduzetnika.
Potpisan je i sporazum o suradnji dviju komora koji bi, kako se očekuje, trebao stvoriti osnove za unapređenje komercijalnih veza gospodarstvenika dviju zemalja.
Podpredsjednik Talijanske trgovačke komore Augusto Strianese istaknuo je značaj te institucije za opstanak malih talijanskih poduzeća. Njih 5,5 milijuna, od 6 milijuna koliko je ukupno poduzeća u Italiji, u nedostatku novčanih sredstava i kadrova oslanja se na Komoru u uspostavi poslovnih veza u inozemstvu, kroz 103 njezina inozemna predstavništva.
Bez te potpore, kaže Strianese, inozemna tržišta bila bi teško dostupna malim poduzećima, pa bi u pitanje došao i njihov opstanak.
Podpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta naglasila je važnost Italije kao zemlje partnera za hrvatsko gospodarstvo, jer je ta zemlja prvi inozemni gospodarski partner Hrvatske u uvozu i izvozu. Ipak, dodala je, intenzitet gospodarske suradnje dviju zemalja ne prate dovoljno talijanska ulaganja u Hrvatsku.
Po podacima Hrvatske gospodarske komore, Italija je godinama najveći kupac hrvatskih proizvoda, što pokazuje njezin udio od 22 posto u ukupnom hrvatskom izvozu, dok se 16 posto hrvatskog uvoza odnosi na Italiju, što ju stavlja također na prvo mjesto zemalja iz kojih Hrvatska uvozi.
Hrvatski izvoz u tu zemlju u 2004. iznosio je 1,8 milijardi dolara, uz porast za 11,1 posto u odnosu na godinu prije, dok je istodobno iz Italije uvezeno roba za 2,8 milijardi dolara ili 9,2 posto više.
Nešto slabije stoje talijanska ulaganja u Hrvatsku. U razdoblju od 1993. do kraja 2004. godine, talijanski su ulagači ukupno u Hrvatsku investirali oko 635 milijuna dolara i zauzeli peto mjesto s udjelom od 5,94 posto u ukupnim izravnim inozemnim ulaganjima.
Izravna talijanska ulaganja najznačajnija su u bankarstvu (51 posto), proizvodnji i distribuciji plinovitog goriva (11 posto), drvnoj industriji (8 posto), trgovačkim djelatnostima (6 posto) i graditeljstvu (5 posto).
(Hina) xduk yds