Nova članica riječkog Sveučilišta prva je umjetnička institucija u sklopu tog sveučilišta, a ujedno i prva akademija primijenjenih umjetnosti u Hrvatskoj.
Indekse za 72 studenta uručili su rektor Sveučilišta u Rijeci akademik Daniel Rukavina, prorektor za nastavu Goran Kalogjera i vršitelj dužnosti dekana Akademije akademski kipar Goran Štimac.
Akademik Rukavina rekao je kako su "korijen Akademije primijenjenih umjetnosti u Odjelu za likovne umjetnosti te kasnije na Odsjeku za likovnu kulturu riječkoga Filozofskog fakulteta", te kako je "entuzijazam umjetničkog i nastavničkog potencijala s tih segmenata Filozofskog fakulteta omogućio osnivanje Akademije".
Dopusnicu za obavljanje djelatnosti izdalo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u prosincu 2004. na temelju programa izrađenih na riječkom Filozofskom fakultetu uz pomoć zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, u koje su uključeni svi elementi Bolonjskog procesa.
Riječka Akademija primijenjenih umjetnosti bit će smještena u zgradi bivšeg zapovjedništva vojarne na Trsatu, u sklopu budućeg sveučilišnog kampusa, a akademik Rukavina izrazio je očekivanje da će zgrada biti preuređena do ljeta sljedeće godine.
Do tada će se nastava održavati u dosadašnjim prostorima Odsjeka za likovne umjetnosti Filozofskog fakulteta.
V. d. dekana Akademije Goran Štimac rekao je da će studenti pohađati studije primijenjenih umjetnosti i likovne pedagogije u prve četiri godine.
Nakon druge godine studija odlučivat će se za kiparstvo, grafiku ili slikarstvo. Nakon četiri godine stjecat će zvanje prvostupnika primijenjene grafike, kiparstva ili slikarstva, a nakon još jedne godine dobivat će zvanje akademskog grafičara, slikara ili kipara, odnosno magistra primijenjenih umjetnosti.
Studenti likovne pedagogije nakon četiri godine postaju prvostupnici likovne umjetnosti, a nakon još jedne godine postat će magistri edukacije likovnih umjetnosti.
V.d. dekana Goran Štimac predstavio je neke od nastavnika na Akademiji, među kojima akademskog slikara i kipara Josipa Diminića, akademskog slikara Josipa Butkovića i grafičarku Maju Franković.