Oko jedne petine građana mora čak redovito posezati za ušteđevinom kako bi skrpala kraj s krajem, ističe se u priopćenju autora ankete.
Ni izgledi za štednju u budućnosti nisu baš ružičasti pa samo pet posto Poljaka navodi da sljedeće godine namjerava više štedjeti nego dosad, dok gotovo trećina njih ističe da će u budućnosti moći stavljati manje novca na stranu.
Glavni je motiv za štednju godišnji odmor, na drugom je mjestu financijsko zbrinjavanje a na trećem zdravlje.
Najvažniji je argument pri štednji kao i u ostatku srednje i istočne Europe "zaštita od rizika" a kao oblici štednje najučestaliji su oni klasični poput štedne knjižice ili oročena štednja. Značajnu ulogu igraju i kupovina nekretnina i "štednja kod kuće", posebno u stranim valutama.
Točno 60 posto ispitanika klijenti su banaka dok je, primjerice, u Austriji to gotovo svaka osoba. Uslugu osiguranja kupilo je 54 posto Poljaka a 48 posto poljskih domaćinstava ima bar jedan mobilni telefon.
"Kada bismo htjeli biti ironični, mogli bismo reći da je Poljacima mobitel važniji od uspostave poslovnog odnosa s osiguravateljskim društvom", navodi se u priopćenju Fessel-GfK.