Govoreći na okruglom stolu "Proširenje Europske unije i trgovinska integracija", Vujčić je kazao kako razina robne razmjene sa 'starim' članicama EU više od desetljeća stagnira na razini do oko 60 posto, a Hrvatska danas spada među rijetke tranzicijske zemlje koje bilježe manji udio trgovine sa zemljama EU nego 1990.
To je pojasnio činjenicom da je Hrvatska do ulaska u WTO 2000. godine imala samo dva ugovora o slobodnoj trgovini, i to sa zemljama bivše Jugoslavije, zbog čega je i danas prisutna snažna pristranost u trgovini prema BiH, Makedoniji ili SiCG, koja je čak i veća od realnih potencijala.
Usporedbe radi, Slovenija, Slovačka, Rumunjska, Poljska i Mađarska su WTO-u pristupile 1995. godine, a Bugarska godinu kasnije. Osim kašnjenja u integraciji u svjetske trgovinske tokove, rekao je Vujčić, to je utjecalo i na dinamiku privlačenja izravnih stranih ulaganja, kao i njihovu strukturu, jer "tko bi ulagao u zemlju koja još nije razvila međunarodne trgovinske odnose".
Usprkos kašnjenju, Hrvatska je prošle godine dobila pozitivno mišljenje Europske komisije o liberalizaciji trgovine te stupnju integriranosti gospodarstva s EU. No, kako je istaknula Ana-Maria Boromisa sa Instituta za međunarodne odnose, prava razina ispunjavanja svih uvjeta bit će uvjetovana političkim okolnostima u trenutku priključenja Hrvatske EU.
Primjerice, kazala je, trenutna politička kriza unutar EU mogla bi produžiti rok za novi val proširenja, a do onda će se Hrvatska morati dodatno prilagođavati novim razinama otvorenosti tržišta EU.
Kako je pojasnila, do 2010., dakle do godine kada se "optimistično očekuje ulazak Hrvatske u EU", Unija bi trebala dovršiti trgovinske pregovore sa zemljama bivšeg SSSR-a, kao i sa dijelom mediteranskih zemljama. Tako bi Hrvatska liberalizaciju svog tržišta trebala proširiti i na te zemlje, a slično će biti i u slučaju dogovora EU primjerice s Kinom.
Iako ekonomski uvjeti nisu bili otežavajući faktor 'novim' članicama EU, oni su bili nužni za donošenje političke odluke o njihovom uključenju, zbog čega bi njihovo ispunjavanje za Hrvatsku moglo postati i dio političke trgovine u pregovorima, kazala je Boromisa.
Okrugli stol "Proširenje EU i trgovinska integracija" organizirali su Institut za javne financije (IJF) i Zaklada Friedrich Ebert, kao dio radionica koje obrađuju teme vezane uz izazove i prilagodbe u procesu približavanja Hrvatske EU.