Deset KruZak-ovih godina obilježeno je objavljivanjem više od 50 važnih znanstvenih i filozofskih knjiga i to zahvaljujući na prvome mjestu entuzijazmu jednoga čovjeka - Krune Zakarije, vlasnika te izdavačke kuće, istaknula je Vanda Božičević. Ta hrvatska filozofkinja koja živi i radi u SAD-u surađivala je u KruZak-u od samoga početaka kao i Filip Grgić, jedan od priređivača knjige.
Na Grgićevu doprinos ukazao je i filozof Nenad Miščević rekavši da je Grgić tijekom tih deset godina suodređivao filozofsku liniju KruZak-ova izdavaštva.
Večeras predstavljena knjiga zbirka je koja pruža pregled u osnovne pravce i probleme helenističke filozofije. Sadrži nekoliko skupina tekstova, među kojima se i oni uvodnoga karaktera koji daju opći pregled helenističkih filozofskih škola i stavova te tekstovi naprednijega karaktera u kojima se raspravlja o nekim specifičnim temama kao što su epikurovska teorija percepcije i filozofija jezika te stoička epistemologija, metafizika i problemi determinizma.
Helenistička filozofija, kako se navodi u uvodu, na određeni je način "išla u korak" s političkim određenjem "helenističkoga" doba koje je na početku omeđeno raspadom carstva Aleksandra Velikoga (nakon njegove smrti 323. godine pr. n. e.) a na kraju Augustovom obznanom Rimskoga carstva (službeno 27. godine n. e.).
Po riječima Maje Hudoletnjak Grgić, knjiga je zapravo izbor rasprava i tekstova kojima je namijenjena dvostruka zadaća. S jedne strane, objasnila je, zamišljena je kao uvod u helenističku filozofiju dok joj je druga zahtjevnija zadaća prikaz suvremenih istraživanja helenističke filozofije koja je sve do unatrag 35 godina bila u svijetu zanemarivana, a kod nas je još i danas.
U smislu ispunjavanje te druge zadaće Hudoletnjak Grgić smatra knjigu uspješnom pa se nada da će ona potaknuti i u Hrvatskoj zanimanje za tu filozofiju.
Pavel Gregorić smatra pak da nam je helenistička filozofija bliža od one Aristotelove i Platonove po tomu što helenistički filozofi smatraju da filozof treba odgovoriti na bitna pitanja svakodnevnoga života te da je svako promišljanje života i svijeta zapravo u službi etike.
Na poteškoće s kojima su se susretali priređivači podsjetio je Filip Grgić rekavši da je sačuvano samo nekoliko Epikurovih tekstova pa su se morali oslanjati na pisce koji dolaze neposredno nakon helenističkih filozofa.