WASHINGTON
Hrvatska je zainteresirana za reformu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) što bi imalo utjecaja i na trajanje njezine misije u Hrvatskoj, rekao je u petak voditelj izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Tonino Picula. Oko 300 parlamentaraca Parlamentarne skupštine OESS-a započelo je u petak u Washingtonu 14. godišnje zasjedanje na kojem će razmotriti poštivanje ljudskih prava, jačanje demokracije, borbu protiv terorizma, kao i rješavanje sukoba u Nagorno Karabahu, Abhaziji i Moldovi. Parlamentarci članica OESS-a koji okuplja 55 zemalja razgovarat će i o reformi organizacije uključujući pitanja donošenja odluka i financiranja. Reforma OESS-a jedno je od pitanja koje posebice zanima Hrvatsku koju na zasjedanju predstavlja izaslanstvo koje vodi Picula (SDP), a članovi su mu i Mario Zubović i Gordan Jandroković, obojica iz HDZ-a. "Hrvatska je ovoga trenutka jedna od zemlja koja snažno zahtijeva reformu OESS-a zato što je i sama zemlja u kojoj je od 1996. dugoročna i velika misija OESS-a koja bi trebala pomoći da se razriješe neki tranzicijski problemi karakteristični za postkonfliktna društva", rekao je Picula za Hinu. Napominjući da OESS treba reformu Picula je rekao da organizacija ostaje otvoren sugovornik u tome koliko može pomoći zemlji da nadvlada svoje tranzicijske probleme. "Zato jesmo ovdje zainteresirani da vidimo kako će OESS sam započeti proces reformiranja što bi se onda moralo odraziti i na trajanje misije OESS-a i u samoj u Hrvatskoj", rekao je on. Picula je mišljenja "da ne bi trebalo sugerirati prebrzo zaključenje misije u Hrvatskoj" dok se ne riješe pitanja za koja je zainteresirana sama Hrvatska i na kojima inzistira Europska unija poput povratka izbjeglica, reforme pravosuđa, jačanja lokalne samouprave te reguliranje odnosa medija i društva i politike.
WASHINGTON
Američka državna tajnica Condoleezza Rice obećala je u petak punu potporu Sjedinjenih Država Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju u njezinoj borbi za demokraciju i ljudska prava i kritizirala autoritarne vlade Bjelorusije i Uzbekistana koje uskraćuju demokratska i ljudska prava svojim građanima. Zasjedanje Parlamentarne skupštine ove godine obilježava 30-tu obljetnicu potpisivanja Helsinškog završnog dokumenta koji je sigurnost među državama i ljudska prava unutar država učinio temeljem djelovanja OESS-a koji je izrastao iz helsinškog procesa. Obraćajući se parlamentarcima na otvaranju zasjedanja Rice je rekla da su helsinška načela poslužila unutarnjim snagama u borbi za uvođenje demokracije i ljudskih prava i da na miran način dovedu do preobražaja Sovjetskog Saveza i komunističkog bloka u Europi. "Za posljednjih 30 godina helsinški proces nije samo bio svjedokom povijesnih promjena. Helsinški proces je pomogao da se te promjene ostvare", rekla je Rice. Ona je kao primjer jačanja demokracije i ljudskih prava unutar OESS-a navela nedavne demokratske promjene u Ukrajini, ali i šire u u svijetu u Afganistanu, Iraku, Palestinskim teritorijima i Libanonu gdje su zabilježeni slobodni izbori. "Nažalost vlade nekih od zemalja OESS-a, osobito Bjelorusija i Uzbekistan, ne izvršavaju svoje obveze oko ljudskih prava, demokracije i vladavine prava", rekla je Rice. Te autoritarne vlade odbijaju pomoć OESS-a optužujući ga za miješanje u unutarnje poslove njihovih zemalja. "To je bila lažna optužba koju su Sovjeti činili, i lažna je i sada", rekla je Rice. Rice naglasila da će Sjedinjene Države nastaviti pružati potporu OESS-u i njegovom "važnom radu na jačanju slobode i demokracije".
ZAGREB - Trojici Srba optuženima za masakr nad 250 osoba iz vukovarske bolnice, počinjen 1991. u tome gradu, Mili Mrkšiću, Miroslavu Radiću i Veselinu Šljivančaninu bit će suđeno pred Haškim tribunalom (ICTY), priopćio je Sud u petak. U veljači je glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte zatražila da se sudski proces održi u Hrvatskoj, gdje je zločin počinjen ili u Srbiji, gdje je pred sud u Beogradu zbog istog zločina već izašlo 17 osoba. 10. lipnja, uložila je zahtjev kojim se traži povlačenje prvoga zahtjeva, uz objašnjenje da su se "tijekom nedavnih razgovora sa službenim predstavnicima obiju država pojavili određeni problemi". U petak su suci Haaškog suda izvijestili kako će "u interesu pravde biti najbolje da se proces održi pred sudom u Haagu".
LONDON - Britanski premijer Tony Blair, čija će zemlja u predstojećih šest mjeseci predsjedati EU-om, u petak je najavio održavanje "neslužbenog summita" zemalja članica bloka u jesen tijekom kojega će europski čelnici raspravljati o budućnosti Europe te je najavio da će se idućih šest mjeseci angažirati na pokušaju ostvarenja spornog financijskog plana, dodajući kako nema jamstva za njegov uspjeh. Na konferenciji za novinare održanoj zajedno s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, Blair je kazao kako će se "potruditi da postigne napredak i sporazum o spomenutom pitanju proračuna", o kojemu se čelnici EU-a nisu uspjeli dogovoriti početkom mjeseca na summitu u Bruxellesu.
TIRANA
Demokratska stranka bivšeg albanskog predsjednika Saliaja Berishe i socijalisti premijera Fatosa Nanoa, održali su u petak istovremeno u Tirani skupove bez i najmanjeg incidenta prije parlamentarnih izbora koji će se održati u nedjelju, 3. srpnja. "Socijalisti će odvesti Albance u Europu, demokrati su izgubljena prilika", rekao je dosadašnji premijer Fatos Nano pred simpatizerima svoje stranke okupljenima u središtu Tirane. "Demokrati predstavljaju europsku budućnost Albanaca, demokrati su velika promjena", izjavio je vođa oporbe Sali Berisha praćen povicima odobravanja. Dvije manifestacije su se odvijale u mirnom ozračju, a sudionici su nosili zastave Albanije, SAD-a i Europske unije. Odvijanje izbora će nadzirati 400 stranih i 3.500 albanskiH promatrača i dobro odvijanje je tim važnije što Albanija želi u 2005. potpisati s EU sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Oko 2,8 milijun birača će izabrati među 1.253 kandidata svojih 140 zastupnika iz 27 stranaka i koalicija.
KINŠASA
Unija za demokraciju i socijalni napredak (UDPS), prva oporbena stranka u Demokratskoj republici Kongu (RDC), obznanila je u petak navečer da je policija ubila 30 osoba tijekom nasilnog obuzdavanja prosvjeda u cijeloj zemlji. "Šest osoba je ubijeno u Kinšasi i više od dvadesatak u mjestu Kasai, u središtu zemlje", rekao je Joseph Mukendi, politički savjetnik predsjednika UDPS-a Etinne Tsisekedija. Službena brojka vlade spominje 10 mrtvih u cijeloj zemlji. UDPS je ponovno izrazila žaljenje zbog "nerazmjerne represije" koju su poduzele snage reda i istaknuo je nedostatnu pomoć "brojnim teško ranjenima" nakon manifestacija.
WASHINGTON
Sjedinjene Države i Sjeverna Koreja izravno su kontaktirale u četvrtak o nastavku šestostranih pregovora o nuklearnom programu Pjongjanga, naveo je u petak State Department. Glasnogovornik State Departmenta Sean McCormack je dodao da su kontaktirali u sklopu seminara u New Yorku, što nije "pokrenulo pregovore". Kontaktirali su američki predstavnik na šestostranim pregovorima o Sjevernoj Koreji Joseph De Trani i sjevernokorejski diplomat Ri Gun, dodao je glasnogovornik. McCormack je odbio govoriti o susretu dviju zemalja koje nemaju diplomatskih odnosa, ali ponekad kontaktiraju putem misije Pjongjanga pri UN-u u New Yorku. Jedan visoki dužnosnik američkog ministarstva vanjskih poslova je implicitno potvrdio da su Joseph De Trani i Ri Gun govorili o načinima pokretanja multilateralnih pregovora koji su blokirani godinu dana. "To je vjerojatno jedini razlog zbog kojeg s njima kontaktiramo. To je problem s kojim smo trenutačno suočeni", rekao je taj neimenovani dužnosnik. McCormack je inzistirao da činjenici da se nikakvi valjani pregovori ne mogu odvijati izvan šestostranih pregovora (Kina, Japan, dvije Koreje, Rusija, Sjedinjene Države).