LJUBLJANA
Nedavni sastanak slovenske i hrvatske vlade na Brijunima bio je dobar potez namijenjen smirivanju u međusobnim odnosima, no glavni problem u odnosima nije riješen, ocijenio je u utorak u razgovoru posvećenom uglavnom domaćim pitanjima i krizi Europske unije slovenski premijer Janez Drnovšek. "Riječ je o pokušaju smirivanja stanja i mislim da je to bio dobar potez, no to nije riješilo pitanje granice. Simbolične geste su važne, ali problemi i dalje čekaju i prije ili poslije bit će ih potrebno riješiti", rekao je Drnovšek. Slovenski predsjednik, a prije toga dugogodišnji premijer rekao je da sporazum koji je on 2001. godine postigao s tadašnjim hrvatskim premijerom Ivicom Račanom još nema "prave alternative", no da bi to rješenje u Hrvatskoj "najradije zaboravili". Govoreći o krizi u Europskoj uniji Drnovšek je rekao da je ona možda bila i potrebna jer se EU u zadnje vrijeme "razvijala samo po inerciji", pa je potrebna nova analiza stanja. Europska kriza vjerojatno će usporiti širenje Europske unije, ali perspektiva članstva mora ostati kandidatkinjama i ostalim državama jugoistočne Europe, ocijenio je slovenski predsjednik.
WASHINGTON/NEW YORK
Hrvatska i još 25 zemalja pružile su potporu uspostavi Fonda za demokraciju Ujedinjenih naroda koji bi trebao promicati demokratske institucije i praksu diljem svijeta. U pismu glavnom tajniku UN-a Kofiju Annanu 26 zemalja je istaknulo kako će Fond igrati dragocjenu ulogu u isticanju važnosti demokracije i sudjelovanju UN-a u demokratskom razvitku. Osnivanje Fonda za demokraciju potaknula je Zajednica demokracija, tijelo uspostavljeno Varšavskom deklaracijom čiji je cilj promicanje demokracije u svijetu. Hrvatska je članica Zajednice demokracije i potpora ovoj inicijativi bila je logičan slijed događaja, ističu u hrvatskoj misiji pri UN-u koja je u ime Vlade odobrila da se Hrvatska uključi na popis zemalja u pismu. U pismu 26 zemalja ističe se da Fond za demokraciju treba osigurati pomoć za projekte u novim i tek nastajućim demokracijama koje su često ugrožene. Osim Hrvatske, pismo su potpisale i Sjedinjene Države, Argentina, Australija, Bangladeš, Brazil, Bugarska, Čile, Češka, El Salvador, Estonija, Gvatemala, Indija, Izrael, Italija, Japan, Južna Koreja, Mađarska, Mongolija, Njemačka, Peru, Poljska, Šri Lanka, Tajland, Velika Britanija i Zelenortski Otoci.
SARAJEVO
Hrvatski veleposlanik u Bosni i Hercegovini Josip Vrbošić priredio je u u utorak u Sarajevu primanje u povodu obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske kojemu je bilo nazočno više od tisuću uzvanika iz političkog, javnog i kulturnog život u BiH kao i brojni predstavnici diplomatskog zbora akreditirani u toj zemlji, uključujući i Visokog predstavnika Paddyja Ashdowna. Ovogodišnje obilježavanje dana hrvatske državnosti u BiH pratili su i dani hrvatske kulture. Publika u Sarajevu i drugim gradovima u unutrašnjosti BiH imala je priliku vidjeti kvalitetne izložbe i kazališne te baletne predstave te poslušati brojne koncerte. Uz HNK iz Osijeka, Zagrebačko kazalište lutaka i balet HNK Zagreb u BiH je gostovao i najveći živi hrvatski pjesnik Dragutin Tadijanović.
LJUBLJANA
Nekoliko stotina ljudi iz slovenskog političkog, kulturnog i poslovnog života, te predstavnici stranih veleposlanstava u Ljubljani prisustvovali su tradicionalnom prijamu u povodu Dana državnosti koje u Ljubljani u utorak priredilo hrvatsko veleposlanstvo. Kako je tom prigodom istaknuo veleposlanik Mario Nobilo, Hrvatska i Slovenija proglasile su nezavisnost na isti dan prije 14 godine, a istoga su dana primljene i u organizaciju Ujedinjenih naroda. Riječ je o dvjema prijateljskim i susjednim državama koje imaju stoljetnu tradiciju života u multietničkim okvirima, a nedavna zajednička sjednica dviju vlada na Brijunima svojevrstan je pozitivan prilog premijera Sanadera i Janše u vrijeme obilježeno među ostalim i krizom solidarnosti do koje je došlo u Europi, rekao je tom prigodom veleposlanik Mario Nobilo.
ZAGREB
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivo Sanader primio je u utorak u oproštajni posjet veleposlanika Rumunjske u Republici Hrvatskoj g. Mihaia Dinucua, priopćeno je iz Vlade RH. Premijer Sanader istaknuo je da su bilateralni odnosi Hrvatske i Rumunjske vrlo dobri i stabilni, bez otvorenih pitanja, a veleposlaniku Dinucuu zahvalio je na velikom osobnom doprinosu u jačanju prijateljskih odnosa dviju zemalja, ističe se u priopćenju. Veleposlanik Dinucu zadovoljan je povećanjem bilateralne trgovinske razmjene, koja se za njegovog veleposlaničkog mandata u Republici Hrvatskoj višestruko povećala. Naglasio je da Rumunjska u potpunosti podupire ulazak Hrvatske u Europsku uniju i NATO te izrazio nadu u što skoriji početak pregovora o hrvatskom članstvu u EU.
NEW YORK
Ujedinjeni narodi odlučili su u utorak da će 200 milijuna dolara prebaciti na račun sadašnje iračke vlade namijenjen razvoju, rekla je glasnogovornica UN-a. Novac je osiguran iz zaliha i sredstava koja nije potrošila UN-ova Komisija za monitoring, provjeru i nadzor, skupina za nadzor oružja koja je djelovala u Iraku za vladavine Sadama Huseina. Oko 220,3 milijuna dolara ostalo je u blagajni Komisije pošto je ova završila s radom. Glasnogovornica Marie Okabe rekla je da će se 200 milijuna od ukupnog iznosa dati Iraku, a ostatak će otići na podmirenje iračkog duga za UN-ov proračun i troškova mirovnih operacija. Irak želi da svijet bude brži u pružanju pomoći i da tako pridonese suzbijanju nestabilnosti, premda priznaje da se mora popraviti i obuzdati "strašnu" korupciju, izjavili su irački čelnici u utorak. Konferencija bi trebala poduprijeti iračke zahtjeve za smanjenje duga, ali je Riceova rekla kako se ne očekuje da bi se u Bruxellesu mogao postići dogovor o tome.
NEW YORK
Civili su postali prva meta u oružanim sukobima u svijetu, u Iraku je od travnja ubijeno 1000 civila, dok je u Kongu svake godine silovano 25.000 žena, upozorio je utorak UN-ov koordinator za humanitarna pitanja Jan Egeland. Jan Egeland objavio ke da je broj ubijenih civila u Iraku u prvoj četvrtini 2005. godine dvostruko veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U Nepalu, gdje se maoistički pobunjenici bore protiv vlade, u posljednjih je šest mjeseci ubijeno 659 civila. Egeland je na raspravi o zaštiti civila u Vijeću sigurnosti UN-a istaknuo da je nastavak borbi u nekoliko afričkih zemalja prouzročio velike žrtve među civilima. U Darfuru, u Sudanu, napadi na sela postali su ratna taktika i a više od dva milijuna osoba napustilo je svoje domove od početak borbi 2003. godine. Silovanje i zastrašivanje seljana također se sustavno koriste, rekao je Egeland. Egeland je Vijeću rekao da je seksualno nasilje u oružanim sukobima učinilo zadaću zaštite civila još složenijom radi svojih razmjera, rasprostranjenosti i dubokog utjecaja na društvo. I neki UN-ovi mirovnjaci također su doprinijeli nasilju nad ženama i sudjelovali su u silovanjima, rekao je Egeland.
JERUZALEM
Izrael je na sastanku Ariela Sharona i Mahmuda Abasa održanom u utorak u Jeruzalemu pristao u roku od dva tjedna još dva grada na Zapadnoj obali prepustiti nadzoru Palestinaca i dopustiti Palestincima da počnu pripremati gradnju morske i zračne luke u Gazi, no palestinski dužnosnici su izjavili kako susret nije ispunio njihova očekivanja. Izraelski premijer Sharon odbacio je zahtjev palestinskog predsjednika Abasa da pusti još palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora, te je rješavanje tog pitanja, kako je izvijestio izraelski radio pozivajući se na dužnosnike koji su nazočili susretu, odgođeno za kasnije. Dužnosnici su naglasili da će predaja Betlehema i Qalqiye u roku od dva tjedna, kao i dopuštenje za dnevni ulazak još 26000 palestinskih radnika i 13000 trgovaca u Izrael, ovisiti o palestinskim akcijama protiv militanata. Odmah nakon završetka izraelsko-palestinskoga sastanka na vrhu, Palestinci su ga ocijenili "neuspjelim" jer su ustupci izraelske strane bili mnogo manji od njihovih očekivanja. Palestinski su dužnosnici svoje razočaranje objasnili činjenicom da je Sharon dao vrlo malo obećanja te da su i ta bila uvjetna.
WASHINGTON
Bivši pripadnik Ku Klux Klana Edgar Rax Killen proglašen je u utorak krivim za ubojstvo trojice boraca za prava crnaca u Mississippiju prije 41 godine. Porota sastavljena od devet bijelaca i tri crnca nakon razmatranja u ponedjeljak i utorak proglasila je Killena krivim za ubojstvo bez predumišljaja. Killen je optužen da je kao vođa Ku Klux Klana 21. lipnja 1964. organizirao ubojstvo trojice aktivista, Michaela Schwernera, Andrewa Goodmana i Jamesa Chaneya. Osamdesetogodišnji Killen mogao bi dobiti do 20 godina zatvora. Ubojstva trojice aktivista u okrugu Neshoba u Mississippiju pogodila su Ameriku i potaknula pokret za prava crnaca, a prema tom slučaju je 1988. snimljen film "Mississippi u plamenu" u kojemu su glavne uloge imali Gene Hackman i William Dafoe. Killen, radnik u pilani i baptistički svećenik, već je bio pred sudom 1967. zbog kršenja građanskih prava trojice aktivista. Bijela porota, međutim, nije mogla odlučiti o njegovoj krivnji zbog jedne članice koja je rekla da ne može proglasiti krivim svećenika.
MADRID
Policija je tijekom operacije koja je u utorak provedena na čitavom području Španjolske uhitila 180 osoba osumnjičenih da su na internetu koristile pedofilski materijal, izvijestio je radio Cadena Sur. Madridska je policija potvrdila da je od utorka u tijeku operacija, ali nije htjela otkriti broj uhićenih. "Možemo samo reći da operacija još traje", rekao je službeni predstavnik policije. "Nećemo iznositi više nikakve pojedinosti sve dok se operacija ne završi." Koncem svibnja u Španjolskoj je uhićeno pet osoba koje su seksualno zlostavljale djecu od jedne do devet godina i njihove slike objavljivali na internetu.
BRUXELLES
Američka državna tajnica Condoleezza Rice pozvala je u utorak Siriju da "prekine" s pokušajima destabilizacije u Libanonu, optužujući Damask da je u najmanju ruku neizravno pridonio ubojstvu bivšeg vođe Libanonske komunističke stranke Georgesa Hawija. Tijekom leta kojim je s Bliskog istoka putovala na međunarodnu konferenciju o Iraku koja se u srijedu održava u Bruxellesu, državna tajnica je rekla da ne zna tko je kriv za Hawijevu smrt. No, dodala je, "u Libanonu vlada ozračje nestabilnosti, a djelatnost Sirije dio je tog konteksta i tog ozračja, i oni (Sirijci) moraju s time prestati". Optužba Condoleezze Rice je među najizravnijim optužbama američkih dužnosnika protiv navodnog sirijskog upletanja u libanonske stvari otkako je Damask 26. travnja povukao svoje snage iz te zemlje.
SANTIAGO
Bivši čileanski diktator Augusto Pinochet (89) smješten je u utorak u bolnicu u Santiagu pošto je doživio moždani udar, doznaje se od medicinskih izvora. General Pinochet, prvi čovjek Čilea od 1973. do 1990. izgubio je svijest u svom domu u stambenoj četvrti La Dehesa, na istoku čileanske prijestolnice i prevezen je u vojnu bolnicu. To mu je drugi boravak u bolnici u nešto više od mjesec dana. Dana 19. svibnja dospio je u bolnicu pošto se onesvijestio u svojoj drugoj rezidenciji nedaleko od obale, sto kilometara zapadno od Santiaga.
WASHINGTON
Na internetu već godinama cvate tržište ukradenih brojeva kreditnih kartica i bankovnih računa te osobnih podataka vlasnika računa, piše u utorak list The New York Times. Vrijednost podataka procjenjuje se prema mogućnostima njihova korištenja za kupovinu putem interneta, izradu krivotvorenih kartica koje se potom mogu upotrijebiti i za podizanje gotovine ili za neke još razrađenije prijevare, piše Times. Prodavatelji i kupci dolaze sa svih strana svijeta, a većina ovih web stranica vodi se sa servera iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza što otežava njihov nadzor. Prema procjenama američke vlade oko 10 milijuna Amerikanaca svake godine je žrtva krađe i zloporabe osobnih podataka, što potrošačima nanosi štetu od 5 miljardi dolara, a tvrtkama 48 milijardi dolara na godinu.