Dom naroda razmatrao je prijedlog zakona na čijem prihvaćanju inzistira Europska unija, a već ga je prihvatio Zastupnički dom.
Zakonom je predviđena uspostava javne korporacije za emitiranje programa na državnoj razini uz javne RTV servise na razini entiteta.
Također su predviđena organizacijsko-tehnička središta za proizvodnju programa u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci.
Takav prijedlog hrvatski su zastupnici i u Zastupničkom domu odbili poduprijeti, zahtijevajući da se u BiH osigura uspostava triju nacionalnih radijskih i televizijskih kanala.
Oni smatraju da je to jedini način da se zaštiti jezični, kulturni i nacionalni identitet Hrvata u BiH, a to su stajalište potvrdili i Hrvati u Domu naroda.
Nakon odluke hrvatskih zastupnika u Domu naroda da se pozovu na zaštitu vitalnoga nacionalnog interesa, o odredbama zakona koje se smatraju prijepornima pravorijek treba dati Ustavni sud BiH.
Za takav postupak bit će potrebno najmanje tri, a najviše šest mjeseci, što bi moglo ugroziti da se ispune uvjeti koje je vlastima BiH postavila Europska komisija radi početka pregovora o stabilizaciji i pridruživanju.
Osim prihvaćanja zakona o javnome RTV sustavu, BiH mora osigurati i reformu policije u zemlji, čemu se, pak, protivi srpska strana.
Prema prijašnjim odlukama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), te se reforme moraju provesti "do kraja ljeta".
Ured visokog predstavnika za BiH (OHR) u srijedu je priopćio kako je Paddy Ashdown, koji boravi u Bruxellesu, dobio jasne upute da se postavljeni reformski ciljevi moraju ispuniti te da bez toga neće biti daljnjeg približavanja BiH Uniji.