"Za samo tri godine Hrvati su napravili 380 kilometara autoceste između svoja dva najveća grada, a u Sloveniji je od 1994. do danas izgrađeno 348 kilometara prometnica iz nacionalnog programa", piše u utorak ljubljanski list "Dnevnik", koji tvrdi kako je riječ o pravoj "hrvatskoj lekciji" slovenskoj državnoj agenciji za ceste DARS-u, koju je prije vodio sadašnji ministar prometa Janez Božič.
Na prijedlog Vlade parlament će odlučivati o uzimanju zajma od Europske investicijske banke za autocestu Maribor - Vučja Vas. Ta dionica budućega glavnog nacionalnog smjera duga je 36,6 kilometara i - prema sadašnjim izračunima - stajat će oko 380 milijuna eura, od čega će se veći dio osigurati zajmom iz inozemstva.
U DARS-u, izloženom ovih dana kritikama zbog spore gradnje autocesta, ističu da je teško uspoređivati slovensku i hrvatsku cestogradnju jer je autocesta Zagreb - Split za Hrvatsku od strateške turističke i političke važnosti pa je na nju mnogo potrošeno.
"U Sloveniji ceste gradimo u prvome redu za sebe same jer je tranzitni promet samo 15 posto, a na godinu za ceste možemo izdvojiti najviše 400 milijuna eura", tvrdi Marjan Koler iz DARS-a.
Glavni slovenski strateški smjer - prema nacionalnom programu izgradnje cesta, prihvaćenom prije 12 godina - povezat će Maribor i Ljubljanu s primorskim dijelom zemlje. Pretpostavlja se da će taj smjer, iako je dosad u njega uloženo najviše novca, biti i najisplativiji jer će njime teći promet između zapadnomediteranskih država Europske unije, te srednje i istočne Europe.
DARS od cestarina na godinu dobije 39,2 milijarde tolara, što je oko 18 milijuna eura. Od toga dvije trećine plate osobna vozila, a 80 posto novca je od domaćih vozača.