Govoreći u parlamentarnoj raspravi o budućnosti EU-a de Villepin je rekao da bi zemlje članice trebale uzeti vrijeme da upoznaju deset članica primljenih prošle godine, do kojih su mnoge pripadale bivšem sovjetskom bloku. De Villepin je sugerirao da je gospodarski efekt širenja bio jedan od razloga zašto su francuski glasači odbacili ustavni sporazum na referendumu 29. svibnja.
"Svi znamo da je brzina širenja, iako je ispunila stvaran povijesni imperativ, ipak pogodila mnoge naše građane. Taj se osjećaj izrazio 29. svibnja: to moramo uzeti u obzir", rekao je de Villepin.
De Villepin je rekao da EU treba ispuniti obveze koje je u pogledu ulaska u EU već preuzeo prema Bugarskoj i Rumunjskoj. "No, iza toga, poštivajući naše obveze, trebali bi s našim partnerima početi razdoblje razmatranja oblika budućih širenja", rekao je de Villepin.
Iako ih nije imenovao, dvije zemlje koje je, kako se čini, Villepin imao na umu su Hrvatska i Turska, koje žele pregovore početi ove godine, piše Financial Times.
De Villepin je rekao da je od životne važnosti nastaviti s europskim političkim projektom. "Mi moramo brzo iznijeti konkretne prijedloge", rekao je sugerirajući i da Francuska mora posebno blisko raditi s Njemačkom.
De Villepin je pred summit čelnika EU-a ponovio i pozive Velikoj Britaniji da pristane na kompromis glede proračunskog popusta, no odbacio je sugestije britanskog premijera Tonyja Blaira da EU ponovno otvori raspravu o zajedničkoj poljoprivrednoj politici, ustrajavajući na tome da se o subvencijama francuskim poljoprivrednicima ne može pregovarati.
De Villepin je također pozvao druge članice EU-a da nastave s procesom ratifikacije ustavnog sporazuma unatoč toga što su ga odbili francuski i nizozemski glasači rekavši da je to važno za poštivanje demokracije i europskog jedinstva, izvješćuje Financial Times.