Europska unija ušla je u ustavnu krizu nakon što su Francuska i Nizozemska na referendumima odbacile ustavni sporazum. Sada se očekuje da europski čelnici kažu što dalje s tim dokumentom, jer on ne može stupiti na snagu ako ga ne ratificiraju sve zemlje članice.
Drugo pitanje u ovom trenutku je još teže - dogovor o Financijskoj perspektivi, okvirnom planu rashoda za razdoblje od 2007.-2013. godine. Zemlje članice se ne slažu kako rasporediti teret punjenja zajedničke blagajne.
U pozivu za summit upućenom svim šefovima država ili vlada, predsjedatelj Europskog vijeća, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker ističe da se ovaj summit održava u iznimno osjetljivo vrijeme za EU.
"Naš se sastanak održava u teško vrijeme izgradnje Europe. Europski građani očekuje od nas odgovore i djelovanje", napisao je Barroso.
Prvi dan summita, koji počinje u četvrtak navečer, bit će posvećen pitanju ratifikacije Ustava, a u petak će se cijeli dan razgovarati o Financijskoj perspektivi.
Juncker je u srijedu u odboru za proračun Europskog parlamenta izjavio kako je malo vjerojatno da će se dogovor o Financijskoj perspektivi postići na ovome summitu.
"Gotovo sam siguran da na ovome summitu nećemo postići dogovor o Financijskoj perspektivi", rekao je Juncker. On će u srijedu poslije podne svojim partnerima poslati novi kompromisni prijedlog.
Glavni je kamen spoticanja britanski rabat, specijalni aranžman dogovoren još 1984. godine, prema kojem se Velikoj Britaniji vraća dobar dio sredstava koje uplati u zajednički proračun. Dvadeset i četiri članice se slažu da se taj rabat ukine ili zamrzne na sadašnjoj razini, dok London ističe da se o tome može razgovarati samo u sklopu šire, temeljite reforme strukture proračuna, poglavito dijela iz kojeg se financira poljoprivreda. Na poljoprivredu otpada gotovo 40 posto proračuna, od kojeg lavovski dio (24 posto) odlazi Francuskoj, dok Britanija dobiva malo sredstava iz poljoprivrednih fondova.
Osim pitanja britanskog rabata, tu je još i pitanje limita na koji će se ograničiti izdvajanje u zajednički proračun. Zemlje koje u proračun uplaćuju više nego što iz njega dobivaju traže da se izdvajanje ograniči na 1 posto BDP-a u EU-u, dok Europska komisija uz podršku siromašnijih zemalja, predlažu da se taj prag podigne na 1,14 posto BDP-a. U konkretnim brojkama razlika iznosi oko 200 milijardi eura.
Vrlo mogući neuspjeh u postizanju dogovora o Financijskoj perspektivi, još bi više produbio krizu izazvanu odbacivanjem Ustava u Francuskoj i Nizozemskoj. Ustav je dosad ratificiran u 10 zemalja članica, dio ostalih članica se zauzima za nastavak ratifikacije, dok je Velika Britanija već zamrznula postupak za raspisivanje referenduma, a najveći dio čeka na rezultate ovoga summita prije nego što odluče što učiniti s ratifikacijom.
Najvjerojatnija je opcija da će se u zajedničkoj deklaraciji, koju je najavilo luksemburško predsjedništvo, prepustiti svakoj zemlji da sama odluči kako će postupiti. Moguće je također da se pomakne rok za ratifikaciju, koji istječe u listopadu sljedeće godine.
Iako je ranije bilo predviđeno da se na summitu raspravlja o proširenju, ministri vanjskih poslova su na svom posljednjem sastanku, na kojem su usuglašeni prijedlozi zaključaka za summit, skinuli to pitanje s dnevnog reda. Prema nacrtu zaključaka, europski čelnici bi se samo s jednom rečenicom trebali osvrnuti na proširenje, u kojem će potvrditi privrženost svojim odlukama iz prosinca prošle godine, kada je dogovoreno da se pod određenim uvjetima otvore pristupni pregovori s Hrvatskom i Turskom.
Službeni izvori negiraju da je skidanje proširenja s dnevnog reda znak da EU želi usporiti buduća proširenja, tvrdeći da se o tom pitanju nema reći što novo te da stoga ne treba opterećivati ionako preopterećeni dnevni red.
Britanski dnevnik Financial Times u četvrtak je objavio da je nekoliko bivših predsjednika ili premijera poslalo europskim čelnicima otvoreno pismu u kojem traže da se zemljama jugoistočne Europe ostave otvorena vrata za članstvo u EU-u.
Bivši predsjednik Njemačke Richard von Weizsaecker i bivši premijeri Italije, Švedske i Belgije, Giuliano Amato, Carl Bildt i Jean-Luc Dehaene u pismu kažu da "Europa može preživjeti ustavnu krizu, ali da ne bi mogla preživjeti nove Srebrenice".