Trodnevna konferencija pokazala je da kulturna raznolikost nije slučajnost već praksa, zaključila je Biserka Cvjetičanin koja je na čelu mreže Culturelink već desetljeće i pol, odnosno od njezina osnutka 1989.
Mrežu Culturelink osnovali su UNESCO i Vijeće Europe 1989. tijekom međunarodnoga simpozija o mrežama za kulturni razvoj i suradnju kada je za sjedište novoosnovane mreže izabran Institut za međunarodne odnose (IMO) u Zagrebu.
Time je, kako je to na početku konferencije podsjetio ministar kulture Božo Biškupić, Zagreb postao važnim mjestom na europskoj i svjetskoj "kulturnoj karti" uz koje se veže i pojam tzv. zagrebačke škole kulturne politike.
Po riječima Biserke Cvjetičanin, u tri dana problematiziran je velik broj aktualnih tema koje se tiču kulturnih politika i suradnje. Ipak, dodala je, možda nije bilo dovoljno kritičnosti za koju je potrebna vremenska distanca što će pak, smatra voditeljica mreže Culturelink, sudionici moći učiniti u svojim pisanim prilozima koje trebaju dostaviti do listopada.
Naime, najavila je Cvjetičanin, u skladu s dobrom tradicijom Culturelinka tiskat će se knjiga o konferenciji za čije su objavljivanje, izvijestila je, već zainteresirani primjerice i u Cambridge University Pressu jer smatraju da je konferencija okupila izuzetno dobre poznavatelje kulturnih procesa u svijetu.
Na konferenciji se radilo u tri plenarne sjednice, a posebna sjednica bila je posvećena mreži Culturelink, rekla je, sažimajući teme konferencije, znanstvenica u Odjelu za kulturu i komunikacije IMO-a Nada Švob Đokić.
Tako je prva plenarna sjednica bila usredotočena na proces globalizacije i redefiniranje uloge svih aktera koji su u području kulture usredotočeni na taj proces.
Kulturnoj raznolikosti i njezinoj punoj afirmaciji te novim kulturnim identitetima bila je posvećena druga plenarna sjednica na kojoj je bilo riječi i o nacrtu UNESCO-ove konvencije o zaštiti i promidžbi raznolikosti kulturnih sadržaja i umjetničkih izražaja koja bi se trebala prihvatiti na jesen.
Na trećoj plenarnoj sjednice raspravljao se o novim putovima komunikacije i suradnje te ulozi interneta i kulturnih mreža, ali je i upozoreno da su ti načini komuniciranja praktički nedostupni nerazvijenim zemljama u kojima se kulturne institucije još i danas suočavaju s problemima, kao što je, primjerice, nedostatak električne energije.
Konferenciju je organizirao IMO uz potporu više državnih institucija te drugih sponzora i donatora.