"Referendumski NE u Francuskoj i Nizozemskoj, te posjet glavne haške tužiteljice Beogradu, Zagrebu i Sarajevu dogodili su se u isto vrijeme, što pruža priliku za ovakvu analizu. Ishode referenduma shvaćam kao zahtjev za realnom društvenom raspravom o programu moderne Europe, a razgovore Carle del Ponte, osobito u Beogradu i Zagrebu kao stopiranje brzog širenja", navodi Šuklje.
"Europska unija treba ustav, ali prije toga mora promisliti o tome gdje su njene granice i prostor koji se tim ustavom određuje", napominje Šuklje. Šuklje tvrdi da je o strategiji širenja EU-a na Balkan doznao u veljači ove godine u svojim odvojenim razgovorima sa povjerenikom za širenje EU-a Olijem Rehnom i zapovjednikom južnog krila NATO saveza admiralom Mullenom.
"Admiral me fascinirao poznavanjem prilika u regiji, a povjerenik preciznom ocjenom tijeka procesa širenja Europske unije. Bilo je jasno da od početka tako očekivanih pregovora s Hrvatskom idućeg mjeseca neće biti ništa, te da Srbija i Crna Gora opet nakon Đinđićeve smrti dolaze u središte interesa", navodi Šuklje, dodajući da mu je sada, u retrospektivi, jasna i tadašnja Rehnova primjedba o referendumu u Francuskoj, odnosno da je shvaća u kontekstu širenja EU-a na Balkan.
"Jedno od glavnih pitanja Rehna onog hladnog jutra u veljači bilo je kako ojačati europsko raspoloženje u državama zapadnog Balkana. Sada se to pitanje može radikalno okrenuti i upitati se kako u Europskoj uniji ojačati uvjerenje da je potreban, u vjerodostojnom vremenskom razdoblju, proces pridruživanja Bugarske i Rumunjske, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, Bosne i Makedonije. Kako na vrlo jasan i transparentan način reći da gubitak europske perspektive znači i ozbiljan gubitak u liberalnim i demokratskim procesima", piše Šuklje.
Ubuduće za zapadni Balkan umjesto ocjena o suradnji s haškim sudom kao mjere o stabilnosti političke situacije u pojedinim zemljama u regiji mjera za stabilnost i uspješnost vlada trebaju biti infrastrukturni projekti i strane investicije, a opasno bi bilo tumačiti da je demokracija u tim zemljama već dovoljno stabilna i da je osigurana ireverzibilnost političkog procesa iako je povratak na "predmiloševićevsko" i "predtuđmanovsko" razdoblje nemoguće, ocjena je bivšeg slovenskog diplomata u Beogradu.