Prošle godine zemlje diljem svijeta utrošile su 1.035 milijardi američkih dolara na vojnu opremu i naoružanje, što je nešto manje od najviše razine potrošnje na vojsku za vrijeme Hladnog rata zabilježene 1987-88., kaže se u godišnjem izvješću toga instituta.
Potrošnja u SAD-u činila je gotovo polovinu ukupnog iznosa utrošenog u svijetu, zahvaljujući povećanim financiranjima za njegove vojne operacije u Afganistanu i Iraku. Dodatna sredstva koja je američka vojska dobila 2004. "premašila su ukupnu vojnu potrošnju Afrike, Latinske Amerike, Azije (bez Japana ali uključujući Kinu) i Bliskog istoka".
Južna Azija, gdje je Indija snažno povećala svoj vojni proračun, bila je regija u kojoj je vojna potrošnja prošle godine najviše porasla. Kineska potrošnja činila je više od četvrtine potrošnje u istočnoj Aziji. No, kako se navodi u izvješću SIPRI-a, potrošnja Kine usporila je rast u 2004. i u realnom je izrazu bila niža od njezine prosječne potrošnje za razdoblje od 1995-2003.
Alžir, Maroko i Južna Afrika nastavile su osuvremenjivati svoje oružane snage a činile su polovinu afričke vojne potrošnje.
No izvješće toga instituta ističe kako su Srednja Amerika i zapadna Europa bile jedine regije gdje je regionalna potrošnja za vojsku smanjena u 2004. Pet zemalja - SAD, Britanija, Francuska, Japan i Kina - činile su gotovo dvije trećine svjetske vojne potrošnje, pri čemu je samo udio SAD-a iznosio 47 posto ukupnog iznosa. Među ostalih četiri vodećih potrošača udio svakog od njih iznosio je po 4,5 posto.
Usporedbe radi, 144 zemalja u bazi podataka o vojnoj potrošnji instituta SIPRI zajedno su činile svega 18 posto globalne vojne potrošnje u prošloj godini. Ukupni prihodi od prodaje oružja od vodećih 100 svjetskih kompanija, ne uključujući Kinu, dosegnuli su iznos od 236 milijardi dolara.
Od 100 kompanija, 38 ih je sa sjedištem u SAD-u a jedna je kanadska, a one su činile 63,2 posto prihoda od prodaje oružja, kaže se u izvješću SIPRI-a. Na europske kompanije, njih 42, uključujući šest u Rusiji, otpadalo je 30,5 posto prihoda.