Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić je na početku mise darovao nadbiskupu Eteroviću bistu blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, u spomen na ovaj dan.
U propovijedi je nadbiskup Eterović kazao da štovanje lika Majke Božje Kamenitih vrata, koji je danas bio izložen u katedrali, ukazuje na ukrijepljenost naše vjere, njezinu povijesnu dimenziju koja nas preko sadašnjosti usmjeruje budućnosti.
Ova proslava jedan je od zornih primjera dubokih kršćanskih korijena naše vjerske kulture. Vjera u Blaženu Djevicu pokrenula je niz događaja u Crkvi, a današnja svetkovina pokazuje da je Marija prisutna i u ovoj mjesnoj Crkvi, da je u njoj puk prepoznao svoju Odvjetnicu i Zagovornicu.
Koliki su se vjernici i ljudi dobre volje, rekao je Eterović, tijekom stoljeća njoj molili, povjeravajući najdublje tajne, moleći za postojanost vjere u trenutcima klonulosti, proseći dar ufanja u bespuću osobne i nacionalne povijesti. Preko Nje su zazivali snagu ljubavi prema Bogu i bližnjemu, kako bi odoljeli naletu raznih nekršćanskih svjetonazora. I danas, toliko je potrebna živa Kristova riječ, stanovnicima Zagreba, a i cijele domovine Hrvatske, čiji žitelji često izgledaju beznadni, rekao je Eterović, podsjetivši da je beznađe protivno našoj vjeri, jer je kršćanin pozvan živjeti u radosnoj nadi, tj. u nadi koja je izvor životne radosti.
Ta nada nije skrivanje od životnih teškoća, niti bijeg u utopiju, ona zahtijeva suočenje s realnim problemima čovjeka i društva, poručio je nadbiskup Eterović, istaknuvši da molitva daje strpljenje u nevolji, radosnu nadu, posebno u kušnji za postojanosti u ostvarenju ideala kršćanskog života.
Nakon mise održana je procesija s likom Majke Božje Kamenitih vrata, koja je okupila više od deset tisuća vjernika. Na završetku procesije kardinal Bozanić izmolio je molitvu predanja Majci Božjoj na Kamenitim vratima i tako zaključio ovogodišnju 274. proslavu Zaštitnice grada.
U misi je sudjelovao i apostolski nuncij Francisco-Javier Lozano, nadbiskup Marin Barišić, biskupi Slobodan Štambuk, Marin Srakić, Marko Culej, Ante Ivas i Ivan Milovan te pomoćni biskupi zagrebački i velik broj svećenika zagrebačkih župa.