Svoj nacrt prijedloga zakona o radnom vremenu uskoro će dostaviti mjerodavnom ministarstvu, kazala je danas na konferenciji za novinare u Rijeci, na kojoj je predstavila temeljni program Saveza za neradnu nedjelju u Hrvatskoj, u koji bi, na inicijativu Sindikata trgovine Hrvatske, pristupile sindikalne udruge i crkvene organizacije. Osnovni zahtjevi saziva bili bi: zakonski zaštićen odmor nedjeljom i blagdanom, stalni nadzor i posebni uvjeti za one koji iznimno moraju raditi nedjeljom, te određivanje više cijene rada za nedjelju i blagdane.
Savez će tražiti izmjenu zakona koji omogućuju rad nedjeljom i blagdanom, da se odmor tim danima jamči Ustavom i ne prepušta odlukama lokalnih vlasti, te da se neradne nedjelje i blagdani poštuju kao izraz kulturnoga i religioznog identiteta zemalja Europske unije.
Članovi Saveza obvezali bi se na intenzivan politički angažman, koji će oblikovati svijest ljudi radi zašite neradnih nedjelja i blagdana, stoji u temeljnom programu Saveza.
Govoreći o sadašnjem stanju, Ana Knežević je istaknula da ima slučajeva u kojima su žene u trgovinama radile i po 65 nedjelja neprekidno. To, smatra ona, omogućuju i premale kazne za poslodavce. Inspektori su zbog neplaćena rada nedjeljom i prekovremenoga rada u 2004. podnijeli oko sedam tisuća prijava, samo dvije tisuće prijava je obrađeno, a u 400 slučajeva poslodavcima su izrečeni samo ukori. Najveća moguća zakonska kazna za neplaćeni rad je 190.000 kuna, a najviša dosad izrečena iznosi tri tisuće kuna, dodala je. U Sindikatu drže da je takvo stanje odraz nefunkcioniranja pravne države, te da je poslodavcu isplativo platiti novčanu kaznu.
Stoga sindikat predlaže da se za neplaćanja rada nedjeljom i blagdanima, odredi i primjenjuje novčana kazna 50.000 kuna. Ako poslodavac isti prekršaj napravi i drugi put, inspekcija bi mu trebala zatvoriti prodavaonicu, predlažu u sindikatu. Dodala je da je 2002. u Hrvatskoj ostvareno 25 milijuna neplaćenih prekovremenih sati, što je jednako broju od 12.000 mogućih novih radnih mjesta.