Tisak je bio gotovo jednoglasan u svom šoku kao što je bio jednoglasan u potpori ustava kojeg su francuski glasači odbacili.
Ljevičarski "Liberation" piše da je referendum bio "opća katastrofa i epidemija populizma koji mete sve pred sobom" - europsku intergaciju, proširenje, elite, kontrolu tržišnih snaga, reformizam, internacionalizam pa čak i velikodušnost".
Za taj "politički mazohizam okrivili su političku klasu koju su "obučavali nojevi i koji su s godinama privikavali na laganje" kao i nekompetenetne i cinične čelnike.
"Le Figaro" piše kako bi "netko trebao otići natrag u prošlost da pronađe dan koji je jednako intenzivan za Republiku". "NE je osvojio sve i preokrenuo sve naglavačke", piše "Le Figaro".
"Le Monde" dodaje: "Francuska više nije najstarija kćerka Europe. Završilo je razdoblje u kojem je ona promatrana kao prva linija europske integracije". "Le Monde" piše i da tradicionalni argumenti za Europu, poput jamstva mira na kontinentu, nisu uvjerili mlade glasače: "Europa više nije utopija koja mobilizira glasače".
"La Tribune", poslovni dnevnik, piše da su glasači kaznili predsjednika Jacquesa Chiraca što nije promijenio politiku nakon što su njegovi konzervativni saveznici doživjeli nekoliko poraza na regionalnim i europskim izborima.
Dnevnik "L'Est Republicain" je opisao glasovanje kao "potres koji je izazvao valove u Europi, ali najviše "pogodio elitu koja je sada iscrpljena, ponižena i kažnjena".
"Suvereno odbijanje", "Francuzi kažu NE Europi", "Referendum u obliku pobune", neki su od naslova u ponedjeljak u njemačkom tisku koji ocjenjuje kako je negativan rezultat francuskog referenduma u prvom redu poraz francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca.
"Narodni bijes je posljedica otvorenih granica, slabo plaćenih radnika u Poljskoj, industrije mutacija, pritiska na radnike i vlade koja je ne radeći ništa promatrala globalne mutacije", ocjenjuje berlinski "Zeitung".
"Proširenje EU-a na istok Europljanima je dao osjećaj Zapada koji im je davao levitski zakon: opskurnu svemoć koja se širi bez granica", piše dnevnik "Suddeteutsche Zeitung". "Bijes onih koji su glasovali s "ne" bio je usmjeren protiv toga, a ne protiv ustava od 500 stranica", dodaje taj list.
Njemački su listovi ipak najviše referendum ocijenili kao osobni neuspjeh francuskog predsjednika i bili usmjereni na odlazak francuskog premijera Jean- Pierrea Raffarina.
"Nakon referenduma Francusku očekuju velike promjene na polju unutarnje politike", piše konzervativni "Die Welt".
"Taj je referendum bio najprije težak praz za francuskog predsjednika i za konzervativnu vladu na čelu s Raffarinom koja je vodila kampanju za "da"", piše "Tagesspiegel".
"Sada je jasno da Chirac mora preuzeti odgovornost za poraz", dodaje Berliner Zeitung.
Američki listovi u ponedjeljak također na prvim stranicama pišu o tome kako su Francuzi na referendumu u nedjelju odbili ustav EU-a.
"The Washington Post" piše da su francuski birači poremetili planove za daljnje ukidanje političkih i ekonomskih prepreka u Europi, odbacivši predloženi europski ustav te su time izrazili nezadovoljstvo Chiracovom vladom koja se zauzimala za odobravanje.
Francuski referendum neće značiti kraj EU-a, ali će zamrznuti napore da se više ovlasti da središnjoj europskoj vladi u Bruxellesu u oblastima poput vođenja vanjske politike, piše Post.
Ustav bi dao EU-u stalnog predsjednika i ministra vanjskih poslova te izmijenio pravila glasovanja za zemlje članice.
"The New York Times" piše kako je Francuska okrenula leđa pola stoljeća europske povijesti odlučnim odbijanjem europskog ustava, bacila zemlju u političku zbrku i ugrozila jedinstvo Europe.
Times upozorava da, iako će EU nastaviti postojati prema postojećim sporazumima, francusko 'ne' usporava zamah Europe i čini je ranjivijom prema ekonomskoj i političkoj nesigurnosti. To bi moglo mjesecima paralizirati donošenje odluka u EU i komplicirati proces primanja novih članica te još više otežati nametanje stege članicama u trošenju i inflaciji, kaže Times.
Times navodi kako bi francusko odbijanje moglo biti signal za nagli zastoj u proširenju i ujedinjenju Europe.
Washingtonski Post piše da su mnogi francuski birači, koji su se usprotivili ustavu, rekli kako im nije bila dana mogućnost da glasuju o proširenju EU s 15 na 25 članica pri kojem je u Uniju uvučena većina istočne Europe, a da ih uznemiravaju i izgledi da bi se europske granice mogle proširiti i dalje na muslimansku Tursku i siromašnu Ukrajinu.
Rezultat francuskog referenduma je neuspjeh i za SAD, piše list "USA Today".
"Ako pogledate što Amerika treba danas, to je snažna Europa koja gleda prema van i koja može biti učinkovita u tri stvari: domaćoj sigurnosti, jačanju demokracije i suradnji u borbi protiv terorizma", piše "USA Today".
"To su stvari koje EU sve više čini ili je spremna činiti i zato smo ovo trebali".