Raspravu o opravdanosti zahtjeva da se legalizacijom prostitucije uvede državni nadzor nad tim područjem organizirao je Vladin Ured za ljudska prava u suradnji s mrežom ženskih udruga "Petra", a glavna predavačica Janice G. Raymond iznijela je iskustva zemalja koje su legalizirale prostituciju, kao i onih čije je zakonodavstvo pošlo u suprotnom smjeru.
"Legalizacijom prostitucije u Nizozemskoj, Australiji ili Njemačkoj svodnici su postali legalni biznismeni, a policija je izgubila nadzor nad njihovim područjem rada pa su žene manje zaštićene nego ikad, dok je seksualna industrija nesmetano krenula u ekspanziju, rekla je Raymond.
Ona tvrdi da je nemoguće "samo malo otškrinuti vrata zakona prostituciji", kako bi to neki zagovornici htjeli, jer je to moćna industrija koja će iskoristiti i zloupotrijebiti svaki zakon i mogućnost da se proširi, a tome se nijedna vlada ne može oduprijeti.
U Australiji, primjerice, isti svodnik drži javnu kuću legalno sa domaćim ženama, a ilegalno s onima iz inozemstva.
Suprotno najavama pobornika legalizacije da će se žene zdravstveno zaštititi kad se registriraju, u Nizozemskoj je registrirano samo 100 prostitutki (a na tisuće ih ilegalno radi) jer one ne žele koristiti povlastice koje im nudi država niti se evidentirati jer prostituciju smatraju samo privremenom nuždom uslijed siromaštva i prisile.
U Sindikat prostitutki u toj se zemlji učlanilo svega 30 žena, legalizacija nije smanjila broj ilegalnih javnih kuća niti spriječila porast oboljelih od AIDS-a i dječje prostitucije, već se trgovina ženama i djecom povećala za 80 posto, istaknula je Raymond.
Iako je okrugli stol najavljen kao mjesto izricanja argumenata za i protiv legalizacije prostitucije, nitko od 30-ak prisutnih aktivistica ženskih udruga ili političkih predstavnika nije iznio argumente i predložio način legalizacije "najstarijeg zanata".
Uglavnom su se priklonili mišljenju Janice G. Raymond koja je navela primjer švedskog zakona kao alternative koja ne kažnjava prostitutke već propisuje novčane i zatvorske kazne za korisnike njihovih usluga i organizatore prostitucije.
Prema policijskoj evidenciji, takav je zakon u Švedskoj u nekoliko godina prepolovio broj prostitutki i znatno smanjio broj muškaraca korisnika njihovih usluga, koje ženske aktivistice smatraju glavnim pokretačima cvjetanja te industrije.
Po procjeni UN-a, oko četiri milijuna žena i djece godišnje postaju žrtve trgovine ljudima, a većina ih se iskorištava u seksualne svrhe. Oko 500.000 žena prodano je godišnje na lokalna tržišta prostitucije u Europi.
Raymond je posjetila da je Hrvatska među potpisnicama Konvencije UN-a iz 1949. godine kojom se države obvezuju da neće legalizirati prostituciju, te da će kažnjavati svodništvo, ali ne i žene iskorištavane u tom poslu.
U Hrvatskoj su lani pokrenuta ukupno 332 prekršajna postupka za bavljenje prostitucijom, a donesena su 283 okrivljujuća rješenja.