"Za svaku pogrešku koju sam napravio spreman sam snositi odgovornost, ali za za masovna ubojstva nakon II. svjetskog rata nisam kriv. Do toga procesa ne može doći", rekao je Ribičič za novi broj tjednika "Mladina" od ponedjeljka, dodajući da se prijava zasniva na dokumentu koji ništa ne dokazuje, te "poluistinama i lažima".
Prema prijavi posebne skupine kriminalista koja je predana tužiteljstvu, Ribičiča se povezuje s ubojstvom najmanje 234 ljudi iz ljubljanskih zatvora u lipnju i srpnju 1945., jer je na njihovim zatvoreničkim registrima njegov paraf, a nekadašnji pripadnik slovenske OZNA-e Albert Erne Svetina izjavio je da je spreman svjedočiti protiv Ribičiča, za kojega kaže da je u to vrijeme sastavljao spiskove za masovna ubojstva slovenskih domobrana i ljudi koje su tadašnje vlasti tretirale kao kolaboracioniste i narodne neprijatelje.
"Svetina ne može biti svjedok nego samo glavno optuženi", rekao je Ribičič u intevjuu za "Mladinu". Po njegovim je riječima Svetina od samog formiranja OZNA-e za Sloveniju bio pomoćnik Ivana Mačeka Matije, načelnika slovenske OZNA-e, a početkom devedesetih godina počeo je iznositi optužbe na Ribičičev račun pred parlamentarnom komisijom koja je istraživala poslijeratne vansudske egzekucije i obračune. To je činio "kako bi dobio slovensko državljanstvo i mirovinu" u vrijeme kad je tu parlamentarnu istragu vodila slovenska desnica, tumači Ribičič.
Svetina je, kako navodi, 1948. emigrirao u Madžarsku kao "informbiroovac", te "napadao Jugoslaviju i slavio Staljina", a prije toga bio predstavnik najtvrđe struje u OZNA-i.
Ribičič tvrdi da je kao isljednik u OZNA-i imenovan pred kraj rata jer je bio apsolvent prava, te da je pripremao sudske procese, osobito protiv Nijemaca i kvislinga. Ribičič tvrdi da je u OZNA-i bio protiv "samovolje i osvetništva" do čega je dolazilo, te da je pomogao da su neke skupine slovenskih domobrana oslobođene optužaba i puštene iz zatvora.
Ondašnja masovna ubojstva, za koja kaže da su bila posljedica vojne logike u kaotičnim prilikama u Sloveniji nakon II. svjetskog rata i da ih je usmjeravala jugoslavenska vojna struktura, događala su se i nisu se mogla spriječiti, tvrdi Ribičič, a strah je izvirao iz još nedefiniranih jugoslavenskih granica i mišljenja po kojima bi tzv. neprijateljske vojske i kolaboracionisti mogli stupiti na drugu stranu u slučaju da se zapadni saveznici okrenu protiv Jugoslavije.
"Tu su bila dva interesa, jugoslavenski i slovenski. Jugoslavenski interes štitila je OZNA za Jugoslaviju sa Rankovićem i njegovim ljudima u Sloveniji", naveo je Ribičič. Po njegovim je riječima, u vrijeme poratnih obračuna, do masovnih ubojstava protivnika došlo u prilikama kad je bilo "iluzorno da se može osigurati načela pravne države", a o stvarima koje su se događale bio je možda obaviješten samo glavni čovjek slovenske OZNA-a Ivan Maček Matija.
Na pitanje tko je odgovoran za ubojstvo više tisuća iz Austrije vraćenih slovenskih domobrana, Ribičič je rekao da je to bio "splet strateških interesa Jugoslavije" i "neriješene situacije s granicom", te da je ta odluka imala više elemenata. Za dokument o registru zatvorenika s njegovim parafom, na kojemu se zasniva prijava, Ribičič tvrdi da je povjesničarima poznat i dostupan već petnaest godina i da ne predstavlja ništa novo.
Slovenski filozof Tine Hribar izjavio je u vezi s polemikama koje su se pojavile nakon prijave Ribičiča za genocid da je za masovna ubojstva bio odgovoran Edvard Kardelj, te da će se otkriti i dokument koji to dokazuje.